Čelnici zemalja članica uspjeli su u petak riješiti pitanje ciparske blokade, dogovorivši sankcije protiv 40-tak bjeloruskih dužnosnika, ali ne i predsjednika Aleksandra Lukašenka jer očekuju da bi on mogao prihvatiti međunarodno posredovanje u rješavanju krize.

Cipar, koji je ranije blokirao uvođenje sankcija protiv osoba odgovornih za izborne prijevare, represiju i nasilje prema prosvjednicima u Bjelorusiji uvjetujući ih uvođenjem sankcija protiv Turske, koju optužuje zbog istraživanja nalazišta plina u ciparskoj isključivoj gospodarskoj zoni, pristao je na kompromis. Postupak uvođenja sankcija protiv bjeloruskih dužnosnika počinje odmah, ali na popisu nije bjeloruski predsjednik Aleksander Lukašenko, kojeg EU ne priznaje za predsjednika jer nije izabran na poštenim izborima.

Predsjednik Europskog vijeća Charles Michel rekao je da bi se Lukašenko mogao naknadno naći na popisu. Francuski predsjednik Emmanuel Macron rekao je da je Lukašenko izostavljen jer se EU još nada da bi mogao prihvatiti međunarodno posredovanje za rješavanje političke krize u zemlji. Istovremeno je bjelorusko ministarstvo vanjskih poslova u petak sastavilo popis ljudi kojima zabranjuje ulaz u Bjelorusiju kao odmazdu za sankcije Europske unije. “Bjelorusija uvodi popis sankcija od danas kao odgovor na one koje je donio EU”, objavilo je ministarstvo vanjskih poslova u priopćenju. Kompromis s Ciprom na kraju je postignut usvajanjem zaključaka u kojima se Turskoj prijeti sankcijama ako nastavi s provokacijama u istočnom Sredozemlju. Međutim, zaključci ne jamče automatsko nametanje sankcija Turskoj, ako ne prestane s provokacijama čemu su se nadali Grčka i Cipar.

U zaključcima se poziva Turska na “prihvaćanje poziva Cipra i početak dijaloga s ciljem rješavanja svih pomorskih sporova između dvije zemlje”.