U aktualnom preslagivanju globalnih karata vodećih svjetskih velesila Europljani žele vidjeti veće obrambene kapacitete Unije i odmak od ovisnosti o sigurnosnim garancijama SAD-a, pokazuje najnovije izvješće Europskog vijeća za vanjske odnose (ECFR). U prosjeku 74 posto Europljana smatra da bi Unija trebala poduzeti korake prema jačanju vlastite obrane.

U izvješću ‘Zabrinutost javnosti: Za novi europski vanjskopolitički konsenzus’, propituju se stavovi prema Kini i njezinim odnosima s pojedinim članicama EU-a, kao i prema Rusiji koja je trenutno pod sankcijama nakon napada na Ukrajinu.

EK jedno, građani drugo

Anketa provedena u 11 članica – Austriji, Bugarskoj, Danskoj, Francuskoj, Njemačkoj, Mađarskoj, Italiji, Nizozemskoj, Poljskoj, Španjolskoj i Švedskoj – otkriva da su stavovi građana dijelom u raskoraku od briselskih, barem po pitanju Kine. Za razliku od predsjednice Europske komisije Ursule von der Leyen koja predvodi politiku potrebe smanjenja rizika u odnosima Unije i Pekinga, većina građana sklonija je viziji francuskog predsjednika Emmanuela Macrona i njemačkog kancelara Olafa Scholza koji Kinu vide kao “strateškog i globalnog partnera”. Trenutno 43 posto Europljana Kinu promatra kao “neophodnog partnera” u svojoj zemlji. Čak i u slučaju da Peking ustrajno nastavi produbljivati gospodarske veze s Moskvom, većina ne bi podržala sankcije prema Kini. Takvi stavovi dijelom su praktični s obzirom na različite razine ekonomske izloženosti prema toj azijskoj zemlji te opću gospodarsku ranjivost. “Čini se da diljem Europe postoji mala svijest o rizicima koje nosi europski trgovinski i investicijski odnos s Kinom. Samo jedan od pet Europljana smatra da taj odnos nosi više rizika nego koristi, dok 49 posto ispitanih vidi više rizika od koristi u uvozu fosilnih i nuklearnih goriva iz Rusije”, stoji u izvješću. Istraživanje pokazuje da su se odnosi Europe i SAD-a oporavili od volatilnosti predsjedničkog mandata Donalda Trumpa. Na pitanje kako vide SAD, većina građana u Danskoj (55%), Poljskoj (50%), Nizozemskoj (43%), Švedskoj (41%) i Njemačkoj (35%), danas na transatlantskog partnera gleda kao saveznika što je značajan pomak u odnosu prethodnu anketu prije dvije godine. Ipak, Europa gleda na predstojeće predsjedničke izbore s druge strane Atlantika s dozom opreza. Većina, 56 posto, smatra da bi reizbor Donalda Trumpa “oslabio” međusobne odnose.

Želju za većom kontrolom nad europskom vanjskom politikom ilustrira i odnos prema Tajvanu, odnosno sukobu SAD-a i Kine oko tog otoka. Velika većina, čak 62%, kaže da bi njihova zemlja trebala usvojiti neutralnost u takvim okolnostima, a manje od četvrtine dalo bi prednost zauzimanju američke strane.

Potpora javnosti

“Glavni zaključak naše ankete je da Europljani žele vidjeti da EU postaje samostalnija u vanjskoj politici i jača vlastite obrambene sposobnosti. Nisu to novi zahtjevi EU-a ni čelnika njezinih članica već su zaoštreni ratom u Ukrajini i rastućim napetostima između SAD-a i Kine”, rekla je koautorica izvješća i viša suradnica Jana Puglierin. “Kako bi Europu prilagodili svijetu koji je sve konkurentniji, europskim čelnicima trebat će potpora javnosti. Oni ne mogu voditi javnost protiv njene volje, no ne mogu ju samo slijediti. Kad bi postupke temeljili na očekivanjima javnosti, ne bi se uspjeli pripremiti za scenarije s potencijalno razornim posljedicama za europsku sigurnost. Stoga bi trebali ući u aktivan razgovor s javnošću kako bi ju pripremili za razne geopolitičke scenarije i teške odluke”, kaže koautor i viši suradnik Pawel Zerka.