Tek nekoliko sati nakon što su stupile na snagu američke carine od 25 posto na čelik i aluminij svoj potez povukla je Europska unija. Iz sjedišta Europske komisije u Bruxellesu poručeno je da je da će njezine mjere utjecati na 26 milijardi eura vrijedne američke robe što odgovara američkim carinama na europski izvoz.

Europske carine na snagu stupaju u travnju ostavljajući malo vremena za pregovore s Washingtonom potencijalno eskalirajući trgovinski rat koji je već uzdrmao financijska tržišta i prijeti globalnom gospodarstvu, piše Financial Times.

Predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen rekla je da Unija žali zbog Trumpove odluke i da su carine “loše za poslovanje, a još gore za potrošače”. “Te carine ometaju opskrbne lance. Donose neizvjesnost za gospodarstvo. Radna mjesta su u pitanju. Cijene će rasti”, rekla je Von der Leyen.

Poremećaj, ali to nam je OK
Bruxelles je uzvratio udarac nakon što su američke carine stupile na snagu u srijedu u nezaustavljivom valu zatezanja protekcionističkih mjera u režiji američkog predsjednika Donalda Trumpa. Paralelno s lepezom carina jača bojazan da će cijenu platiti američki potrošači, a gospodarstvo potonuti u recesiju. Taj je sentiment izazvao val rasprodaja na američkom tržištu kapitala početkom tjedna, posebice nakon što je Trump na pitanje je li recesija neizbježna odgovorio: “Gledajte, imat ćemo poremećaj, ali to nam je OK”.

Europske dionice porasle su u srijedu, a indeks Stoxx Europe 600 porastao je 1,2 posto prijepodne. Kao dio odmazde, Bruxelles od 1. travnja ponovno uvodi mjere iz prvog Trumpovog mandata usmjerene na 4,5 milijardi eura američkog izvoza. One uključuju namete do 50 posto na proizvode kao što su bourbon viski, traperice i motocikli Harley-Davidson, piše FT.

Dodatno su uvedeni nameti na 18 milijardi eura američke robe, što bi moglo uključivati ​​kozmetiku, odjeću, drvo, soju, piletinu, govedinu i druge poljoprivredne proizvode. Mjere, koje bi se mogle proširiti na još 3,5 milijardi eura robe, zahtijevaju odobrenje zemalja EU-a i stupile bi na snagu 13. travnja.

Koliko se carinski rat približava sferi osobnog, ilustrira primjer jednog neimenovanog visokog dužnosnika EU koji je rekao da je “soja na popisu meta jer se uzgaja u Louisiani, matičnoj državi predsjednika Zastupničkog doma Mikea Johnsona”. “Sretni smo što kupujemo soju iz Brazila ili Argentine”. Drugi dužnosnik dodaje: “Želimo osigurati pritisak unutar američkog sustava da ukine svoje carine”.

Odgovor stranim igračima
Trumpove carine najnovija su salva agresivnih trgovinskih poteza za koje je rekao da će potaknuti američku proizvodnju i kazniti zemlje koje su “opljačkale Ameriku”. U veljači je najavio uvođenje carina na metale, poništavajući sporazume koje je sklopio njegov prethodnik Joe Biden s američkim trgovačkim partnerima koji su omogućili da određene količine čelika i aluminija uđu u SAD bez carina.

Korporativni program

ENT Summer Camp – 25 godina razvojnih prilika za mlade

tamna strana jeftine mode

Majica od 5 eura, problem od milijardi: Moda postala ekološki teret

Dužnosnici američke administracije su potez opisali kao odgovor “stranim igračima” za koje kažu da su odgovorni za “nagli izvoz” metala u Ameriku koji potkopava tamošnje proizvođače. Trump je proširio carine na metale kako bi se primjenjivale na širok raspon proizvoda koji sadrže čelik i aluminij, uključujući teniske rekete, sobne bicikle, namještaj i klima uređaje.

Britanski ministar trgovine Jonathan Reynolds carine je nazvao “razočaravajućima”, ali Britanija, čijoj je industriji čelika SAD drugo najveće izvozno tržište, nije odgovorila trenutnim protumjerama jer nastoji pregovarati o širem gospodarskom sporazumu. Kina je kao najveći svjetski proizvođač čelika odgovorila da će “poduzeti sve potrebne mjere kako bi zaštitila svoja legitimna prava i interese”, premda bi nije odmah najavila uzvratne carine.