Globalno tržište inicijalnih javnih ponuda (IPO) u ozbiljnom je zastoju, pogođeno trgovinskim napetostima, tržišnim potresima i tvrdokorno visokim kamatnim stopama. Ukupna vrijednost IPO-a diljem svijeta od početka godine do 17. lipnja iznosila je 44,3 milijarde dolara, što predstavlja pad od 9,3 posto u odnosu na isto razdoblje prošle godine te najniži zabilježeni iznos u ovom dijelu godine od 2016, izvijestio je Reuters.

Najizrazitiji pad zabilježen je u Europi, gdje je ukupna vrijednost IPO-a pala za dvije trećine, na samo 5,8 milijardi dolara. Sjedinjene Američke Države bilježe pad od 12 posto, na 12,3 milijarde dolara, dok je azijsko-pacifička regija jedina pokazala rast, za 28 posto, dosegnuvši 16,8 milijardi dolara. Taj rast ponajprije je potaknut snažnom aktivnošću u Kini i Japanu, gdje su vlasti prilagodile regulatorni okvir kako bi potaknule nove izlaske na burzu.

Sklopili vrijedan ugovor

Francuska vojska dobiva prioritetan pristup Eutelsatovim satelitima po cijeni od milijardu eura

Glavni razlog pada IPO aktivnosti u zapadnim gospodarstvima nalazi se u povećanoj nesigurnosti povezanoj s trgovinskim mjerama, osobito carinama između velikih ekonomija. Istovremeno, tržištima kapitala dominira volatilnost, dok investitori sve pažljivije promatraju kretanja referentnih kamatnih stopa, koje središnje banke zasad ne žele spuštati.

U takvom ozračju, mnoge kompanije odlučuju odgoditi svoje planove za izlazak na burzu, svjesne da bi nepovoljna tržišna percepcija mogla umanjiti njihovu valuaciju. Dionice nekoliko nedavnih IPO-a, uključujući neke tehnološke i biotehnološke firme, nakon inicijalne ponude bilježe pad vrijednosti, što dodatno opterećuje tržišni sentiment.

Ipak, u azijsko-pacifičkoj regiji situacija je bitno drukčija. Kineska kompanija CATL, poznata po proizvodnji baterija, ostvarila je IPO vrijedan 4,6 milijardi dolara – najveći u svijetu ove godine. U Japanu je na burzu uspješno izašao Kokusai Electric, čije su dionice zabilježile snažan rast u prvim tjednima trgovanja. U Južnoj Koreji, izdavanje posebnih državnih smjernica potaknulo je dodatne ponude u energetskom i AI sektoru.

Unatoč usporavanju u prvoj polovici godine, analitičari vjeruju da bi se IPO tržište moglo oporaviti krajem 2025., ako se inflacija stabilizira, a središnje banke počnu signalizirati labavljenje monetarne politike. Očekuje se da bi izlazak na burzu nekoliko dobro pozicioniranih fintech i AI kompanija mogao pokrenuti novi val aktivnosti. Među njima se ističu američka Chime i švedska Klarna, a interes raste i za IPO-e firmi poput Gemini (kripto) i Cerebras (računarstvo visokih performansi).

Iako IPO tržište trenutačno izgleda krhko, temelji za oporavak postoje, osobito ako geopolitičke napetosti ne eskaliraju i ako ključne središnje banke postignu stabilnost u komunikaciji budućih poteza. Do tada, kompanije koje razmatraju izlazak na burzu ostat će oprezne, balansirajući između tržišnih uvjeta i vlastitih potreba za kapitalom.

europski parlament

‘Hrvatska može biti novo energetsko srce Europe’

Budućnost bez dima

Promjene počinju iznutra: Kompanija koja je redefinirala vlastitu budućnost