Nakon godinu dana ruske invazije na Ukrajinu, Europljani su ujedinjeni u podršci Kijevu. Stav ne treba uzimati zdravo za gotovo jer rastući troškovi života, eventualni porazi ukrajinske vojske i novi migrantski val mogu ‘uništiti’ jedinstven odgovor na Europe na rat u Ukrajini, rezultat je istraživanja Europskog vijeća za međunarodne odnose (ECFR).

U proteklih godinu dana, suprotno očekivanjima, dogodilo se približavanje stavova između nacionalista i liberala, a poboljšana je percepcija EU-a i SAD-a koji se danas vide jačima nego prije godinu dana.

Slabi strah od nuklearnog rata
Rusiju kao neprijatelja ili rivala vidi čak 82 posto ispitanika u Europi i više od polovine građana svake zemlje u kojoj je provođena anketa, osim u Rumunjskoj, a odstupanja su primjetna i u Italiji. Autori izvješća, Ivan Krastev i Mark Leonard, ističu tri čimbenika europskog jedinstva oko rata. Ponajprije, to su uspjesi ukrajinske vojske i slabija percepciju Rusije, uz pad zabrinutosti da će sukob eskalirati u nuklearnu sferu.

‘Ljepilo’ je i politički konsenzus koji povezuje većinu ljevice i desnice. Ruska invazija pod upitnik stavlja pretpostavku mira nakon Hladnog rata što liberale tjera da ponovno promisle o vrijednosti sile, dok, s druge strane, priznaje vrijednost kombinirane europske akcije i tjera nacionaliste da napuste svoje stavove za napuštanje EU. Konačno, došlo je do obnovljene kohezije relaciji SAD-Europa u ciljevima vanjske politike, posebno između pobornika euroatlantskih integracija s europskim suverenistima.

Ispitivanje pulsa javnosti u Danskoj, Estoniji, Francuskoj, Njemačkoj, Poljskoj, Portugalu, Rumunjskoj, Španjolskoj, Italiji, ali i Velikoj Britaniji, koje su proveli YouGov i Datapraxis, otkriva da su se političke stranke s lijevog i desnog spektra ujedinile u podršci Kijevu i borbi Ukrajine da oslobodi teritorij.

Istraživanje pokazuje da se raspoloženje građana EU odmiče od pozicije završetka rata što je prije moguće s teritorijalnim ustupcima i da percepcija Rusije postaje sve gora. U prosjeku 66 posto ispitanih sada Moskvu vidi kao ‘neprijatelja’ ili ‘suparnika’ svoje zemlje, a 40 posto ju smatra slabijom nego prije rata (tek 13 posto anketiranih smatra Rusiju jačom).

Ojačati Europu
Gotovo u svim zemljama, uz iznimku Italije, građani smatraju da je EU jaka (ili jača) nego prije. Najevidentnije je to u Portugalu (58 posto), no većina taj stav dijeli u Danskoj, Poljskoj, Rumunjskoj, Estoniji, Španjolskoj, Njemačkoj i Francuskoj, čak i u Velikoj Britaniji.

Upornost ukrajinske vojske promijenila je mišljenje pesimista budući da je u svibnju lani prevladavalo mišljenje da rat treba završiti čim prije. Otad je došlo do preokreta. U Njemačkoj i Francuskoj, primjerice, broj onih koji bi htjeli vidjeti završetak rata što je prije moguće pao je za 10 postotnih bodova. U prosjeku 29 posto anketiranih želi brzo okončanje rata, dok 38 posto želi da Ukrajina najprije vrati sav svoj teritorij, čak i pod cijenu duljeg sukoba.

”Suprotno očekivanjima Kijeva, Europa je postala jedinstvenija tijekom protekle godine. No, koliko će to trajati, tek treba vidjeti. Europski bi vođe to razdoblje trebali iskoristiti za ojačavanje otpornosti kontinenta na šokove, uključujući i trošak života i za opremanje Ukrajine, kako bi ona mogla ući u mirovne pregovore i pobijediti u ratu, uz najbolje moguće uvjete za vlastite građane i širu europsku javnost”, kaže koautor i predsjednik Centra za liberalne strategije Ivan Krastev.