Europska unija trebala bi do kraja godine postići dogovor o uspostavi jedinstvenog mehanizma za rješavanje bankovnih kriza, drugom stupu bankovne unije koja bi trebala osigurati financijsku stabilnost i troškove propasti banaka svesti na najmanju moguću mjeru.

Europske institucije dogovor bi trebale postići do 18. prosinca, pred posljednji ovogodišnji sastanak na vrhu EU-a 19. i 20. prosinca, kako bi on mogao biti formalno usvojen prije izbora za Europski parlament u svibnju iduće godine.

Prvi stup bankovne unije, jedinstveni nadzor banaka pod okriljem Europske središnje banke (ECB), postat će operativan u studenome iduće godine, dok se kao treći stup planira zajednički sustav za osiguranje štednih depozita.

Kada je riječ o drugom stupu, jedinstvenom mehanizamu za sanaciju i likvidaciju banaka, sporna pitanja su tko će donositi odluku o likvidaciji banaka i u kojoj će mjeri dioničari i investitori snositi troškove propasti banaka.

Vijeće EU-a, odnosno države članice, smatraju da bi dioničari i investitori trebali snositi veći dio financijske odgovornosti, dok zastupnici Europskog parlamenta traže veću ulogu javnih sredstava.

Države članice smatraju također da bi odgovornost za odluku o likvidaciji banaka trebala dijeliti tijela za nadzor banaka i ona za njihovu likvidaciju, dok europski zastupnici smatraju da bi to trebala biti zadaća isključivo nadzornog tijela.

Pregovori su u zastoju već mjesecima, uglavnom zbog prigovora Njemačke, koja želi minimalizirati korištenje novca iz zajedničkih europskih fondova, bilo da ih financiraju države članice ili sam bankarski sektor, za izravnu dokapitalizaciju banaka.

Po pisanju Financial Timesa, Berlin je prošli tjedan odustao od protivljenja da Europska komisija bude glavno tijelo za likvidaciju banaka nakon što je ostao gotovo izoliran u zahtjevu da za to bude zaduženo Vijeće EU-a odnosno ministri financija.

Vrhunski stručni tim

Od ordinacije s jednom stomatološkom stolicom do centra za najzahtjevnije dentalne zahvate

ZAMAH INVESTICIJAMA U OBNOVLJIVE IZVORE

Stjepan Čerkez: ENNA je otvorena za suradnju na razvoju velikih vjetroelektrana, solarnih elektrana i baterijskih sustava u Hrvatskoj i regiji

Njemački ministar financija Wolfgang Schaeuble pristao je na to u petak na neformalnom sastanku u Berlinu s nekoliko ministara financija eurozone.

No, još nema dogovora o tome kako bi sustav, koji bi trebao stupiti na snagu 1. siječnja 2015., trebalo financirati. Berlin ustraje na tome da bi države članice trebale imati pravo veta na korištenje javnih sredstava.

"Preostaje fond", rekao je za FT jedan izvor upoznat s pregovorima.

U pogledu financiranja, Berlin se srednjoročno zauzima za mrežu nacionalnih fondova, dok bi se zajednički fond za sanaciju banaka po njegovu mišljenju trebao temeljiti na članku 352 Ugovora o EU, što bi mu dalo čvršću pravnu osnovu od prijedloga Europske komisije. Po tom bi se članku, naime, odluke donosile jednoglasno i trebali bi ih odobriti nacionalni parlamenti. Komisija pak za taj fond predlaže članak 114, koji predviđa donošenje odluka kvalificiranom većinom.

Kompromis se nazire i u pogledu banaka koje bi trebale biti obuhvaćene sustavom s obzirom na to da Berlin želi zadržati kontrolu nad politički moćnim regionalnim bankama. Komisija bi po tome bila zadužena za nadzor cijelog sustava, no nacionalne bi vlasti imale vodeću ulogu u likvidaciji manjih banaka.

Važan element dogovora bit će također pravila koja se odnose na investitore u propalim bankama. Berlin traži da se nova europska pravila po kojima i oni moraju snositi gubitke počnu primjenjivati 2015. umjesto kako je predviđeno 2018. Kompromisno rješenje moglo bi biti 2016., piše FT.