Tehnološki divovi sve više ulažu u razvoj takozvanih “suverenih” modela umjetne inteligencije dok nastoje potaknuti konkurentnost većim fokusom na lokalnu infrastrukturu. Trenutačno mnogi od najvećih velikih jezičnih modela (LLM), poput OpenAI-jevog ChatGPT-a i Anthropicovog Claudea, za pohranu podataka i obradu zahtjeva putem oblaka, koriste podatkovne centre sa sjedištem u SAD-u. Ovisnost o američkoj tehnologiji postala je pitanje koje se ne odnosi samo na konkurentnost, već i na sigurnost i otpornost europske tehnologije.

Nacionalna sigurnost

Kako umjetna inteligencija postaje ključna za ekonomsku konkurentnost i nacionalnu sigurnost, strateška važnost infrastrukture, poput superračunala i podatkovnih centara, dramatično je porasla.

Do 2023. godine globalna ulaganja u umjetnu inteligenciju dosegla su gotovo 843 milijarde dolara, a projekcije upućuju na nastavak rasta jer zemlje širom svijeta nastavljaju povećavati svoja ulaganja, piše World Economic Forum. U tom kontekstu, koncept suverene umjetne inteligencije postaje nužan jer uključuje osiguranje pohrane podataka i obrade zahtjeva unutar regije. Ovaj princip, poznat kao “suverenitet podataka”, temelji se na načelu da bi podaci građana trebali biti pohranjeni unutar granica njihove zemlje ili kontinenta. Na taj način smanjuje se rizik od neovlaštenog pristupa i pojačava zaštita podataka u skladu s europskim zakonodavstvom. Europska industrija podataka i umjetne inteligencije sve više reagira na ove izazove. Privatne tvrtke poput OVHCloud-a, jednog od najvećih pružatelja usluga u Europi, ulažu u razvoj lokalizirane infrastrukture, prepoznajući vrijednost lokalno pohranjenih podataka koji podliježu europskim zakonima. Također, smatraju tamošnji lideri, lokalizirana infrastruktura može pružiti značajne prednosti jer omogućava tvrtkama da razvijaju AI prilagođen specifičnim potrebama lokalnog tržišta.

Izazovi suverene umjetne inteligencije ne odnose se samo na sigurnost podataka, već i na očuvanje kulturnih i jezičnih vrijednosti unutar regije. U Danskoj, na primjer, zabrinutost raste zbog potencijalne primjene AI-a u ključnim sektorima poput zdravstva i telekomunikacija, ukoliko ti sustavi nisu prilagođeni lokalnim vrijednostima. Danska je prošlog mjeseca predstavila i vlastito superračunalo s umjetnom inteligencijom, financirano prihodima od popularnih danskih lijekova za mršavljenje poput Ozempica. Ovaj projekt sada predstavlja jednu od mnogih suverenih AI inicijativa koje su u tijeku. Danska namjerava koristiti svoje novo superračunalo za provođenje ambicioznih farmaceutskih i biotehnoloških istraživanja, ali i inicijativa u bilo kojem području gdje je AI koristan alat. Inicijalni pilot-projekti uključuju razvoj pomoćnika za njegu s umjetnom inteligencijom i točnije vremenske prognoze.

Tvornice AI-ja na agendi EK

Danska je nedavno objavila bijelu knjigu koja služi kao smjernica za primjenu umjetne inteligencije u skladu sa Zakonom o umjetnoj inteligenciji EU-a, a očekuje se da će mnoge članice EU-a slijediti taj primjer. U Italiji je ranije ove godine predstavljena “tvornica umjetne inteligencije” koja se temelji na superračunalu kako bi se osigurala evolucija talijanskog jezičnog modela umjetne inteligencije za vladine službenike. U Švedskoj je superračunalo nedavno djelomično obnovljeno kako bi ta zemlja postala privlačnija vrhunskim istraživačima umjetne inteligencije, objavio je World Economic Forum.

Za razvoj tvornica AI-ja zalagat će se i Henna Virkkunen, finska političarka i nova potpredsjednica Europske komisije te povjerenica za tehnološki suverenitet, sigurnost i demokraciju. Virkkunen smatra da Europa treba postati “kontinent umjetne inteligencije”, u prvih 100 dana pokrenut će inicijativu koja bi startupima omogućila pristup računalima visokih performansi.