Europska unija planira uspostaviti centar za kritične minerale kao strateški odgovor na sve intenzivniju utrku sa Sjedinjenim Državama i Kinom u osiguravanju ključnih sirovina za obrambenu industriju, čiste tehnologije i zelenu tranziciju, piše Reuters.

‘Specifično ciljana’

Kina je u travnju 2025. uvela stroge izvozne kontrole na 12 rijetkih zemnih metala, što je, uz američke zabrane tehnologije, izazvalo poremećaje i otpuštanja u europskoj industriji. Kina koristi te minerale kao geopolitičko oružje, a Europska komisija je predstavila plan diversifikacije zaliha litija, bakra, kobalta, germanija i galija kako bi se smanjila ovisnost o jednom dobavljaču.

Izvršni potpredsjednik EU-a za industrijsku strategiju Stéphane Séjourné u nedavnom je intervjuu za Financial Times jasno rekao kako je EU u ovoj globalnoj borbi postala “kolateralna žrtva” trgovinskog sukoba SAD-a i Kine, koja kontrolira do 90 posto kapaciteta za rafinaciju rijetkih zemnih minerala.

U svom govoru pred Europskim parlamentom 25. studenoga, a prenosi Reuters, istaknuo je da Europa nije samo “kolateralna žrtva” trgovinskih sukoba između SAD-a i Kine, već i “specifično ciljana”, posebno u kontekstu kineske kontrole nad rafiniranjem rijetkih zemnih metala. Naglasio je da EU mora “pojačati napore” protiv kineskih ograničenja izvoza, koja opisuje kao “racket” (eksploataciju).

Séjourné je najavio osnivanje središnjeg centra s vlastitim proračunom, koji će koordinirati nabavu i skladištenje kritičnih minerala te poticati integraciju ekonomske sigurnosti u lance opskrbe EU-a. Napomenuo je da EU kasni za SAD-om, koji već aktivno ulaže i sklapa ugovore za osiguranje globalnih zaliha sirovina.

Plan uključuje uspostavu partnerstava s Brazilom i Južnom Afrikom te razmatranje minimalnih cijena za poticanje domaće proizvodnje, s ciljem prevladavanja izazova vezanih uz tržišne preferencije kupaca za jeftinije kineske proizvode. Uz to, poticat će se inovacije za tehnologije koje nisu ovisne o rijetkim zemnim mineralima, što je, prema Séjournéu, najbolji put do dugoročne neovisnosti EU-a.

Očekivanja i izazovi

Kratkoročni rizici vezani za uspostavu centra uključuju rast potražnje za određenim mineralima kroz koordiniranu kupnju u razdoblju od tri do šest mjeseci, što može povećati potražnju za 15 do 25 posto, primjerice, kobalt zahtijeva oko 18 posto godišnje proizvodnje, što može izazvati pritisak na cijene.

europska zdravstvena politika

Romana Jerković upozorava na opasan zaokret EU-a

Fiskalizacija 2.0

Sigurnost e-računa: “Najveći strah i razlog zašto neki te usluge nude sumnjivo jeftine jest da će oni dilati vaše podatke”

Međutim, dugoročno se očekuje jačanje pregovaračke moći EU-a, stabilizacija volatilnosti na tržištu i smanjenje premija do 15-20 posto tijekom kriznih razdoblja, slično kao kod strateških naftnih rezervi. Mehanizmi koji će pridonijeti stabilizaciji tržišta uključuju koordiniranu kupnju i skladištenje, sklapanje partnerstava s ključnim proizvođačima poput Brazila i Južne Afrike, uvođenje minimalnih cijena za zaštitu domaće proizvodnje, poticanje inovacija te fleksibilno upravljanje zalihama za krizne situacije.

Iako plan ojačava ekonomsku sigurnost EU-a i njezinu otpornost na globalne trgovinske šokove, izazovi ostaju u obliku birokratskih prepreka i potrebe za ubrzanjem procesa licenciranja u rudarskoj industriji. Europska unija mora hitno osigurati stabilnu i sigurno opskrbljenu industriju visoke tehnologije jer bez učinkovite kontrole nad kritičnim sirovinama njezin strateški položaj u geopolitici i industriji mogao bi znatno oslabjeti.