Iako je na glasu kao digitalizirana država i gospodarstvo, Estonija nije uspjela izbjeći negativne posljedice pandemije koronavirusa.

Štoviše, u zemlji se trenutno vodi javna polemika treba li država pomagati velikim tehnološkim kompanijama novcem poreznih obveznika. Prema posljednjim podacima, Estonija broji 1528 slučajeva oboljenja od COVID-19, od čega je do sada 40 osoba preminulo. Od ostalih baltičkih država, Litva bilježi 1298 slučajeva i 32 umrlih dok je najpovoljnija situacija u Latviji – 727 oboljelih.

Pad od 6, a možda i 14 posto

Unatoč relativno malom broju oboljelih, mjere izolacije uvedene u gotovo cijelom svijetu snažno su se odrazile i na male baltičke otvorene ekonomije. Estonska središnja banka krajem ožujka je procijenila da će BDP te države od 1,3 milijuna stanovnika vjerojatno potonuti 6 posto, ali pod uvjetom da se situacija stabilizira do početka svibnja. Procjena je središnje banke da svaki tjedan izolacije produbljuje ovogodišnju recesiju za 0,5 posto.

No, ako se pandemija zauzda tek početkom kolovoza, gospodarski pad će iznositi čak 14 posto. U tom bi slučaju proračunski deficit bio produbljen za 2 milijarde eura, odnosno 8 posto BDP-a. Međunarodni monetarni fond (MMF) krenuo je „srednjim putem“ u procjeni dubine recesije na Baltiku. Estoniji predviđa ove godine pad od 7,5 posto, nakon gotovo 5 posto rasta prošle godine.

Litvansko gospodarstvo moglo bi potonuti 8,1 posto, a latvijsko čak 8,6 posto. Iako ima imidž startup rasadnika, pad estonskog gospodarstva rezultat je velikog razvitka turizma u posljednjih nekoliko godina. Naime, službeni podaci kazuju da turizam doprinosi gospodarstvu i zaposlenosti s 8 posto i važan je mehanizam izvoza.

Kako bi pružila pomoć gospodarstvu, estonska je vlada predstavila dva programa koji omogućuju kompanijama da uz državna jamstva dođu do prijeko potrebnog novca za održavanje poslovanja. Oba programa ukupno vrijede 1,75 milijardi eura, a krajem ožujka odobrila ih je Europska komisija. S obzirom da su estonske javne financije europski primjer „urednosti“ i štedljivosti – lani je deficit iznosio 0,3 posto, a javni dug minornih 8 posto BDP-a – vlada u Tallinu ima mnoštvo fiskalnog prostora za ekonomske poticaje.

Nakon što je postalo jasno da se epidemija koronavirusa proširila cijelim svijetom, dio inozemnih ekonomista je smatrao kako Estonija ima skrivene gospodarske adute, a to je prije svega vibrantna startup scena i sektor usluga koji može izvoziti digitalnim putem.

europska zdravstvena politika

Romana Jerković upozorava na opasan zaokret EU-a

Fiskalizacija 2.0

Sigurnost e-računa: “Najveći strah i razlog zašto neki te usluge nude sumnjivo jeftine jest da će oni dilati vaše podatke”

Stoga zatvaranje granica i ograničenje kretanja ne bi trebali biti problem za dobar dio estonskih kompanija. Estonski investitor i poslovni anđeo Madis Müür koji je do sada uložio u 20-ak startupa pojašnjava za Poslovni dnevnik kako se, ukupno gledano, IT sektor drži bolje od ostatka estonskog gospodarstva. „Razlog je što nije toliko ovisan o dobavnim lancima, a većinu posla zaposlenici mogu dovršiti kod kuće“, kaže Müür.

No, unutar sektora velike su razlike kako je pandemija utjecala na pojedinačne tvrtke – neke su profitirale od ove situacije, neke osjećaju blage negativne posljedice, no neke su u značajnim problemima, naglašava taj investitor.

Kućne zabave preko interneta

„Primjerice, jedna od najuspješnijih estonskih priča, Bolt koji posluje i u Hrvatskoj, suočen je s velikim teškoćama nakon što su prihodi kompanije pali za 85 posto. Kompanija je zatražila financijsku pomoć vlade. Trenutno se u medijima vodi velika javna polemika treba li pomoći estonskim kompanijama s razgranatim međunarodnim poslovanjem ili ne treba“, otkriva Müür.

Dodaje kako se tamošnje tehnološke tvrtke brzo prilagođavaju na novonastalu situaciju, pa se tako Bolt fokusirao na dostavu hrane i potrepština iz trgovina, s obzirom da je potražnja za taksi prijevozom trenutno vrlo slaba. O stanju među startupima govori i studija Startup Estonia prema kojoj dvije trećine tamošnjih tehnoloških tvrtki bilježi pad prihoda.

Više od 60 posto srezalo je troškove, 35 posto snizilo plaće, a 19 posto već je moralo otpustiti dio zaposlenika. Čak petina tvrtki ističe da financijski može izdržati ovakvu situaciju samo dva mjeseca. S druge strane, 14 posto tvrtki ističe kako im je pandemija otvorila nove poslovne mogućnosti.

„Trenutno se sve seli na internet, kompanija otvaraju web trgovine, pakete dostavljaju roboti, a poslovni sastanci održavaju se virtualno. Zabava je više ‘online’, a Estonci preko interneta čak održavaju i kućne zabave sa svojim prijateljima“, naglašava Müür.

Prema njegovim riječima, nesumnjivo je da je Estonija pogođena globalnom zdravstvenom krizom. „Nakon ove krize ostat će dugoročne promjene u našem ponašanju i poslovanju jer će ljudi shvatiti da se sastanci ne moraju nužno održavati fizički i da je jeftinije kupovati preko interneta. Te promjene neće nestati kada sve ovo završi“, smatra Müür.