Turski premijer Recep Tayyip Erdogan koji je bio meta vala uličnih prosvjeda i nereda pokrenuo je preventivni napad na jedinu prijetnju njegovu jačanju vlasti u Turskoj.

Naime, njegova vlada priprema amandman članka 35. Zakon o oružanim snagama, koji je u prošlosti bio generalima opravdanje za rušenje vlasti vojnim udarom.Erdogan je od 2002. godine, kada je prvi put izabran za turskog premijera, radikalno srezao moć vojske koja je u četrdeset godina srušila četiri vlade. U posljednjem vojnom udaru 1997. srušena je administracija koju je vodila islamistička stranka  kojoj je pripadao i Erdogan. Naime, sporni članak 35. kaže da je dužnost oružanih snaga zaštita domovine i Republike Turske kakva je definirana u ustavu. Reuters javlja da vojska, ali i velik broj Turaka taj članka percipira kao obvezu provođenja sekularizma. Njegovom izmjenom bi se preciziralo kako se je dužnost vojske Tursku braniti od vanjskih prijetnji.

Zamjenik premijera Bekir Bozdag, piše Bloomberg, poručio je kako očekuje da će amandman biti donesen u listopadu, nakon što završi ljetna stanka parlamenta. Erdogan koji zapravo nema ozbiljnije političke opozicije u Turskoj, odbacuje optužbe da potezima svoje vlasti želi srušiti 90-godišnji sekularni poredak. No, posljednjih tjedana je radikalizirao retoriku u svojim govorima i sve je češće govorio o represiji pobožnih muslimana pod prijašnjim vladama.Njegovi oponenti, pak, u tome, kao i rezanju ovlasti vojske, vide jačanje premijerove autoritarnosti. Naime, posljednjih godina su uhapšene stotine visokih časnika u sklopu istrage navodnog vojnog udara protiv Erdoganove vlade. Kako javlja Reuters, jedan od njih je predvidio kako bi izbijanje masovnih uličnih prosvjeda, nasilja i ubojstava otvorilo put vojsci za vojni udar i preuzimanje vlasti.

No čini se kako je Erdogan odlučio novonastale okolnosti okrenuti u svoju koristi i eliminirati realno jedinu prijetnju njegovu ostanku na vlasti.Ipak čini se da mu se njegov pristup polako i obija o glavu. Jedino istraživanja javnog mnijenja od izbijanja prosvjeda u Turskoj, a koje je u ponedjeljak objavila turska organizacija Metropol, pokazalo je kako 50 posto ispitanika smatra da vlada postaje autoritarnija, a 54 posto ih smatra kako im se počela uplitati u privatni život. Prema istraživanju provedenom među 2800 ljudi, a koje prenosi The Wall Street Journal, blago je pala i podrška Erdoganovoj stranci, iako je i dalje uvjerljivo najpopularnija. Za to su i dalje najzaslužnije godine strelovitog gospodarskog rasta tijekom njegova prva dva premijerska mandata.

Tako je BDP- po stanovniku danas utrostručen na 10.500 dolara sa 3550 kada je Erdogan došao na vlast. upravo je uspješna gospodarska politika dovela do sklapanja prešutnog dogovora između Erdogana i turskog izbornog tijela, prema kojem je premijer osiguravao visok ekonomski rast, poslove i novac, dok su mu zauzvrat glasači dopustili da oblikuje demokraciju u državi sa 74 milijuna stanovnika, većinom muslimana.Međutim, nakon što je osvojio treći mandat 2011. godine to oblikovanje prema islamskim pravilima se intenziviralo i vlada je nametnula nove restrikcije po pitanjima konzumacije alkohola, i pobačaja, a ojačala je cenzura pa je u Turskoj trenutno pritvoreno više novinara nego u Iranu ili Kini.

Vulgarnosti mimo zakona

Udar na društvene mreže

Turski tisak piše kako je policija dostavila tužiteljstvu u Istanbulu popis od 35 ljudi, koji su vrijeđali premijera Erdogana i druge vladine dužnosnike putem društvenih mreža Facebook i Twitter. Vijest o istrazi potvrdio je i zamjenik premijera Bekir Bozdag, koji je rekao da na društvenim mrežama ima mnogo vulgarnosti i koji se kose sa zakonom.  "Ništa ne mijenja ako se zakon krši na Facebooku, Twitteru ili nekim drugim elektronskim putem", rekao je Bozdag. Inače, turske vlasti su od Twittera zatražile da otvori predstavništvo u toj zemlji, kako bi oštrije kontrolirale mrežu koju optužuju za poticanje antivladinih prosvjeda.

Europsko energetsko tržište

‘Treba nam Europska energetska banka’

Pokreni nešto svoje

Kako biti dobar roditelj u vremenu digitalizacije i umjetne inteligencije?