Prema najnovijem izvješću Svjetske banke, eskalacija sukoba na Bliskom istoku mogla bi u 2026. godini izazvati drastičan porast cijena energenata od čak 24 posto, piše Reuters. Takav scenarij gurnuo bi globalno gospodarstvo u novu krizu, s teškim posljedicama za inflaciju, opskrbu hranom i životni standard najranjivijih.

višak kapaciteta

Ukrajina ima višak oružja, Zelenski najavio da će ga izvoziti

Očekuje se da će cijene energenata u 2026. godini porasti za 24 posto i dosegnuti najvišu razinu od ruske invazije na Ukrajinu prije četiri godine, objavila je Svjetska banka u utorak. Ova tmurna prognoza temelji se na osnovnom scenariju prema kojem bi se najoštriji poremećaji uzrokovani ratom na Bliskom istoku okončali u svibnju. Cijene roba mogle bi porasti još i više ako neprijateljstva u regiji eskaliraju, a poremećaji u opskrbi potraju dulje od očekivanog.

Banka u svojoj osnovnoj projekciji predviđa rast ukupnih cijena sirovina od 16 posto u 2026., potaknut skokom cijena energenata i gnojiva te rekordno visokim cijenama nekoliko ključnih metala. Temelj tog scenarija je pretpostavka da će se obujam pomorskog prometa kroz ključni Hormuški tjesnac, kroz koji je prije rata prolazilo 35 posto globalne pomorske trgovine sirovom naftom, postupno vratiti na gotovo predratne razine do listopada. Međutim, banka upozorava da su rizici „izrazito nagnuti” prema višim cijenama, budući da su napadi na energetsku infrastrukturu i poremećaji u plovidbi već izazvali najveći šok u opskrbi naftom u povijesti.

Cijene nafte nastavile su rasti i u utorak jer su napori za okončanje američko-iranskog rata zaustavljeni, a Hormuški tjesnac ostao je uglavnom zatvoren. Svjetska banka navodi da su cijene sirove nafte Brent sredinom travnja ostale više od 50 posto više nego na početku godine. Prognozira se da će prosječna cijena nafte Brent u 2026. iznositi 86 dolara po barelu, što je oštar porast sa 69 dolara u 2025. godini. U težem scenariju, cijena nafte Brent mogla bi ove godine dosegnuti prosjek od čak 115 dolara po barelu.

„Rat pogađa globalno gospodarstvo u kumulativnim valovima: prvo kroz više cijene energije, zatim više cijene hrane i, na kraju, višu inflaciju, koja će potaknuti rast kamatnih stopa i učiniti dug još skupljim”, rekao je glavni ekonomist Svjetske banke Indermit Gill. Naglasio je da će šok najteže pogoditi najsiromašnije, dodatno pogoršavajući probleme visoko zaduženih zemalja u razvoju. Prema osnovnom scenariju, inflacija u tim gospodarstvima sada se projicira na prosječno 5,1 posto u 2026. godini, dok bi gospodarski rast mogao usporiti na samo 3,6 posto.

Pritisak na opskrbu hranom

Veliki pritisak očekuje se i na tržištu hrane, prvenstveno zbog cijena gnojiva. Predviđa se da će cijene gnojiva porasti za 31 posto u 2026., potaknute skokom cijene uree od čak 60 posto. Urea, najčešće korišteno dušično gnojivo, proizvodi se pretvorbom prirodnog plina, čija je cijena izravno povezana s cijenama energenata. Ovakav porast cijena gnojiva dodatno će potaknuti pritiske na opskrbu hranom, smanjiti prihode poljoprivrednika i ugroziti buduće prinose usjeva. Svjetski program za hranu procjenjuje da bi se još 45 milijuna ljudi moglo suočiti s akutnom nestašicom hrane ove godine ako se rat nastavi dulje razdoblje.

Dodatni troškovi za gospodarstvo

Osim energetskog i prehrambenog sektora, predviđa se i značajan rast cijena drugih sirovina. Očekuje se da će cijene osnovnih metala, uključujući aluminij, bakar i kositar, također dosegnuti rekordne razine. Istovremeno, predviđa se prosječni rast cijena plemenitih metala od 42 posto u 2026. godini zbog povećane potražnje za sigurnim utočištima uslijed geopolitičke neizvjesnosti.

Analiza Međunarodnog monetarnog fonda sugerira da će teret povišenih cijena nafte i plina globalno gospodarstvo koštati oko 600 milijardi dolara, čak i ako se situacija u Hormuškom tjesnacu brzo normalizira. Ako se poremećaji u opskrbi nastave, ekonomski udar na kućanstva, poduzeća i vlade mogao bi premašiti bilijun dolara.

Korporativni program

ENT Summer Camp – 25 godina razvojnih prilika za mlade

tamna strana jeftine mode

Majica od 5 eura, problem od milijardi: Moda postala ekološki teret