Elon Musk spojio je SpaceX i xAI kako bi razvio orbitalne podatkovne centre za AI, rješavajući tako zemaljska energetska i prostorna ograničenja sunčevom energijom u svemiru.

Ova konsolidacija pretvara sci-fi viziju u tehnološku realnost, omogućujući eksponencijalno skaliranje AI-ja ograničeno samo fizikom. Analitičari predviđaju ekonomičnu superiornost orbitalnog računanja do 2028.-2029., s prvim prototipovima očekivanim 2027.-2030. godine.

Logičko rješenje

Musk, poznat po pretvaranju nemogućeg u stvarnost – od raketa za višekratnu upotrebu do Starlink mreže – sada upotrebljava najmoćniju svemirsku flotu za lansiranje milijun solarnih satelita kao orbitalnih podatkovnih centara. SpaceX-ov FCC podnesak opisuje optičke laserske veze, pasivno hlađenje zračenjem u vakuumu i automatsko spuštanje s orbite u slučaju kvara, kako satelit ne bi postao svemirski otpad.

“Dugoročno, svemirski AI je jedini način skaliranja. Da iskoristimo samo milijuniti dio Sunčeve energije, trebalo bi više od milijun puta više snage nego što civilizacija danas koristi! Logičko rješenje je premjestiti resursno intenzivne AI operacije u orbitu”, objasnio je Musk. Ovo dolazi tik pred SpaceX-ov najavljeni IPO u vrijednosti 1,5 bilijuna dolara, integrirajući rakete, Starlink satelite i xAI-jeve Grok modele u potpuni vertikalni ekosustav.

Stručnjaci poput Davida Ariosta iz The Space Agencyja tvrde da “računanje u svemiru više nije sci-fi”, ističući Muskove uspjehe u masovnoj proizvodnji i snižavanju lansirnih troškova. Ipak, izazovi su veliki: kozmičko zračenje koje degradira AI čipove (zahtijevajući skupe na zračenje otporne komponente), hlađenje koje zahtijeva velike radijatore (do 50% mase satelita) te operativne rizike sudara s orbitalnim otpadom. Armand Musey, osnivač svemirske financijske analitičke tvrtke Summit Ridge Group, upozorava na nepoznate tehničke varijable u orbitalnim centrima, ali priznaje Muskovo izuzetno iskustvo u rješavanju složenih problema – što potvrđuje Googleov Project Suncatcher, koji je testirao AI čipove za orbitalni prototip 2027., dok Blue Origin paralelno istražuje slične koncepte.​

Skepticizam vlada oko poslovne logike spajanja jer xAI troši milijardu dolara mjesečno na trening modela i očajnički treba SpaceX-ov kapital za skupe AI klastere, dok svemirski centri ostaju daleka vizija udaljena desetljećima od komercijalne isplativosti, piše The Economist. xAI financijski ovisi o SpaceX-u i Tesli koji su uložili ukupno dvije milijarde dolara, pri čemu orbitalni centri ostaju vizija Muskove šire ekspanzije.

Nakon Teslina pada dionica i kontroverzi vezanih za Epstein dokumente, spajanje se vidi kao strateška konsolidacija Muskova imperija, ali s visokim regulatornim rizicima koji zahtijevaju pažljivo upravljanje. Wall Street Journal i Financial Times detaljno analiziraju pregovore prije javne ponude, naglašavajući SpaceX-ovu valuaciju od 800 milijardi dolara i xAI-jevih 20 milijardi prikupljenih sredstava putem investicija. Ovim spajanjem nastaje globalno najvrjednija privatna tvrtka, pozicionirajući Muska u vodeću ulogu u orbitalnoj AI eri.

Stalno obrazovanje i razvoj vještina

MBA obrazovanje na ZŠEM-u: Investicija koja mijenja karijeru i život

Poslodavac prijetelj obitelji

Nova mjera države mogla bi promijeniti način na koji radimo – evo zašto

Regulatorne prepreke uključuju FCC odobrenja za lansiranje do milijun satelita, prigovore astronoma zbog svjetlosnog zagađenja te geopolitičke tenzije oko orbitalnog pristupa među supersilama. Financijski, ROI za povrat ulaganja u AI računalne zadatke nadmašuje 70 posto marže zahvaljujući neograničenoj skalabilnosti sunčeve energije, ali suočava se s rizicima kašnjenja u radijatorskoj tehnologiji i nestašicama rijetkih zemnih minerala (npr. galija) u globalnom lancu opskrbe.

Nove granice…

Ova ambiciozna inicijativa nastavlja hladnoratovska istraživanja iz 1970-ih, kada su NASA i američko Ministarstvo energije proučavali orbitalnu sunčevu energiju, odustavši zbog tadašnjih previsokih troškova lansiranja na orbitu. Orbitalne misije porasle su 300 posto od 2015., primarno SpaceX-ovim doprinosom, s troškovima lansiranja sniženim i do 100 puta, čineći koncept tehnički i ekonomski održivim.

Muskove strateške prednosti – potpuna vertikalna kontrola nad lancem opskrbe od poluvodiča do raketa, masovna proizvodnja preko Starlink konstelacije (više od 7000 aktivnih satelita) te pristup desecima milijardi privatnog kapitala – pozicioniraju ga kao lidera u oblikovanju orbitalnog tržišta računanja. Unatoč desetljećima do pune komercijalne isplativosti zbog složenih inženjerskih izazova, ovo spajanje rješava kritična AI ograničenja u energiji i prostoru te preoblikuje globalnu tehnološku paradigmu, pretvarajući svemir u novu granicu digitalne infrastrukture.