Dok se veći dio Europe suočava s prvim snažnim toplinskim valom ovog ljeta, klimatski stručnjaci upozoravaju da je riječ tek o početku. El Niño, koji se počeo razvijati od svibnja, trebao bi jačati tijekom ljeta te dosegnuti vrhunac u zimskom razdoblju. Posljedice bi se mogle očitovati kroz izraženije toplinske valove, dugotrajnije suše te lokalno intenzivne oborine u različitim dijelovima svijeta.

Djelatnosti na otvorenom

Ekstremne vrućine i suše više nisu samo klimatski fenomen, nego postaju i ozbiljan gospodarski problem. Prema analizi koju je Allianz objavio krajem svibnja, događaji povezani s toplinskim stresom u Europi su se od 1980-ih povećali čak sedam puta.

Prosječan broj smrtnih slučajeva u Europi od tada je tijekom pojedinog toplinskog vala porastao pet puta. Kontinent je posebno ranjiv zbog starenja stanovništva, gusto izgrađenih gradova koji zadržavaju toplinu i vrlo slabe raširenosti klimatizacije – klimatizirano je tek oko 19 posto zgrada, dok je u SAD-u taj udio oko 90 posto.

Zato svaka nova epizoda ekstremnih vrućina postaje i gospodarski šok. Produktivnost rada naglo pada kada temperatura prijeđe 30 Celzijevih stupnjeva. Allianz procjenjuje da se produktivnost smanjuje oko tri posto za svaki dodatni stupanj između 30 i 35° C, dok troškovi energije zbog hlađenja rastu oko 1,2 posto po svakom stupnju.

Poduzeća istodobno proizvode manje i plaćaju skuplju energiju, što smanjuje profitabilnost, ulaganja i konkurentnost. Najizloženiji su građevinarstvo, poljoprivreda, logistika, promet i proizvodnja, odnosno djelatnosti koje ovise o radu na otvorenom ili u velikim proizvodnim pogonima

El Niño dodatno povećava pritisak jer u regijama Latinske Amerike može izazvati obilne oborine upravo u razdoblju berbe kave i kakaa, otežavajući žetvu i destabilizirajući tržišne cijene poljoprivrednih proizvoda. Za proizvode koji sadrže šećer i kakao, dvije kulture koje su prema procjeni londonske financijske kuće Marex među najizloženijima sušama povezanima s El Niñom, očekuje se rast cijena i do 8,4 posto, objavio je Bloomberg.

Sličan učinak može se preliti i na pamuk, čija smanjena proizvodnja utječe na poskupljenje odjeće, higijenskih proizvoda i medicinske opreme. Dodatni rizik predstavlja činjenica da su globalni opskrbni lanci snažno povezani, pa se poremećaji u jednoj regiji brzo odražavaju na tržišta diljem svijeta.

Procjene Allianza pokazuju da bi, u scenariju ponavljanja toplinskih valova iz posljednjeg desetljeća, Francuska do 2030. mogla izgubiti oko 240 milijardi dolara gospodarske aktivnosti, Njemačka 131 milijardu, Italija 147 milijardi, a Španjolska oko 120 milijardi dolara.

veliki uspjeh

RoboCup 2026: Hrvatski učenici među najboljima na svijetu u robotici i umjetnoj inteligenciji

ZAMAH INVESTICIJAMA U OBNOVLJIVE IZVORE

Stjepan Čerkez: ENNA je otvorena za suradnju na razvoju velikih vjetroelektrana, solarnih elektrana i baterijskih sustava u Hrvatskoj i regiji

Na razini najizloženijih gospodarstava to bi značilo kumulativni gubitak između pet i sedam posto BDP-a. Posljedice su već vidljive u poljoprivredi. Belgijski proizvođači mlijeka upozoravaju na pad proizvodnje zbog toplinskog stresa, uz gubitke od 150 do 200 eura dnevno po farmi, što predstavlja oko 10 do 15 posto prihoda. Slični trendovi bilježe se i u Francuskoj, gdje visoke temperature smanjuju proizvodnju mlijeka i povećavaju uginuća peradi. Analiza Zajedničkog istraživačkog centra (JRC) Europske komisije upozorio je da će El Niño u razdoblju 2026. i 2027. povećati vjerojatnost dugotrajnih suša, nižih vodostaja rijeka i novih toplinskih valova. To znači dodatni pritisak na poljoprivredu, hidroelektrane, opskrbu vodom i cijene hrane.

I solarne elektrane pate

Za Europu to znači dodatni pritisak na poljoprivredu, energetiku i opskrbu vodom, ali i moguće nove valove poskupljenja hrane. S obzirom na to da Europska unija godišnje uvozi hranu vrijednu gotovo 189 milijardi eura, poremećaji na globalnim tržištima vrlo se brzo prenose na cijene u trgovinama.

Dugotrajna suša smanjuje proizvodnju hidroelektrana, dok istodobno raste potrošnja električne energije zbog klimatizacije. Paradoksalno, ni solarne elektrane nisu imune – učinkovitost fotonaponskih panela pada za oko 0,4 do 0,5 posto za svaki stupanj iznad 25 Celzijevih stupnjeva. To znači da tijekom najvećih vrućina, kada potražnja za električnom energijom doseže vrhunac, dio proizvodnje iz obnovljivih izvora također slabi.

Ekonomisti upozoravaju da klimatski ekstremi postaju sve važniji inflatorni čimbenici. Manji prinosi, skuplja energija, slabija produktivnost i poremećaji u opskrbnim lancima stvaraju kombinaciju koja može ponovno povećati pritisak na cijene upravo u trenutku kada se europsko gospodarstvo pokušava oporaviti od prethodnog energetskog šoka.