Guvernerka koja je spasila rusko gospodarstvo od težih posljedica nakon aneksije Krima 2014. dobit će još jednu priliku pokazati što zna i umije, ali u mnogo težem zadatku – zaštiti od sankcija koje prijete ekonomskim kolapsom.

Kako prenosi Reuters, donji dom ruskog parlamenta Dume dobio je prijedlog Kremlja da guvernerka Elvira Nabiulina dobije još jedan mandat na čelu Banke Rusije. Inače, središnja banka jedna je od institucija kojoj ruski građani najviše vjeruju.

Poruke putem broševa
Ova tehnokratkinja – poznata što poruke često odašilje i putem odjeće i broševa – nekadašnja je ekonomska savjetnica predsjednika Vladimira Putina. On ju je na iznenađenje mnogih 2013. postavio na čelo Banke Rusije, kao prvu ženu za kormilom te institucije. Mandat joj ističe u lipnju, a procedura zahtijeva da Kremlj odredi do 24. ožujka hoće li nastaviti s tim poslom.

Prema priopćenju na stranicama Dume, zastupnici će o odobrenju novog mandata Nabiuline raspravljati danas. S obzirom kakva je trenutno kontrola mišljenja u Rusiji, zasigurno će Duma jednoglasno podržati prijedlog kremaljskog “velikog vođe”.

Podsjetimo, Banka Rusije je 28. veljače podigla ključnu kamatnu stopu na čak 20 posto kako bi podržala valutu koja je potonula uslijed paketa teških zapadnih sankcija uvedenih zbog brutalne ruske vojne agresije na susjednu Ukrajinu.

Bilo je to prvo podizanje kamatne stope u Rusiji u tri godine. K tome, uvedene su i određene kapitalne kontrole, poput zabrane stranim ulagačima da prodaju ruske vrijednosnice. Neovisna anketa među ekonomistima pokazala je kako bi inflacija ove godine mogla dosegnuti 20 posto, a ruski BDP potonut će 8 posto.

Ključna kamatna stopa kretat će se u prosjeku oko 18,9 posto, očekuju ekonomisti. Prije nego što je izbio sukob Rusije i Ukrajine, središnja banka je podigla prognoze stope inflacije u 2022. s prijašnjih 4 na 4,5 posto.

‘Naš glavni cilj’
Tijekom mandata Nabiulina se pokazala dosljednom u provedbi vjerodostojne monetarne politike, unatoč pritiscima. Tako nije odustala od kontrole inflacije, untaoč pozivima moćnih industrijalaca i ministarstva gospodarstva da snizi kamatne stope kako bi se ojačao ekonomski rast.

“Za podršku ekonomskom rastu trebamo nižu inflaciju. To je naš glavni cilj”, izjavila je početkom mandata Nabiulina. Kada su 2014. pale cijene nafte – glavnog ruskog izvoznog proizvoda – gospodarstvo se našlo na pragu krize. Istovremeno, ruska je vojska Ukrajini otela Krim.

To je izazvalo odljev stranog kapitala, no Nabiulina je odlučila dopustiti pad vrijednosti rublje, unatoč gubicima koje su pretrpili ruski štediše te rastu uvoznih cijena. Time je dobila mogućnost očuvanja deviznih i zlatnih rezervi koje su nabujale na 640 milijardi dolara.

K tome, povisila je kamatnu stopu za 650 baznih bodova. Time su spriječene šire ekonomske posljedice zbog čega je Nabiulina dobila pohvale svojih inozemnih kolega. Međutim, pitanje je može li njezin dosadašnji pristup donijeti rezultat u uvjetima ekonomski izolirane države, smatraju strani ekonomisti.