Azijske energetske kompanije ubrzano povećavaju proizvodnju električne energije iz ugljena kako bi smanjile troškove i osigurale stabilnu opskrbu. Ovaj potez uslijedio je nakon što je američko-izraelski rat protiv Irana gotovo u potpunosti zaustavio isporuke LNG-a, a obustava prometa kroz ključni Hormuški tjesnac udvostručila je cijene ukapljenog plina na azijskom spot tržištu, piše Reuters. Kriza je dodatno eskalirala nakon što je Katar proglasio višu silu i obustavio sve pošiljke, uklonivši s tržišta približno 20 posto globalne ponude.
Prilagođavaju proizvodnju
Bangladeš je tijekom ožujka drastično povećao proizvodnju i uvoz električne energije iz ugljena, dok Pakistan dodatno osnažuje domaću proizvodnju nakon što su nove solarne elektrane smanjile ranije nestabilnosti u opskrbi. Ministar energetike Awais Leghari izjavio je: “Smanjenjem proizvodnje iz LNG-a, elektrane koje koriste domaći ugljen moći će proizvoditi više energije izvan vršnih sati.”
Sličan trend odvija se u jugoistočnoj Aziji: Filipini povećavaju proizvodnju iz ugljena, dok smanjuju udio plina. Vijetnamska državna energetska kompanija EVN pregovara o novim isporukama ugljena, a Tajland pojačava proizvodnju u najvećoj termoelektrani na ugljen. Vlade Tajlanda i Vijetnama čak su uvele rad od kuće za javne službenike kako bi smanjile potrošnju energije.
Strateške rezerve i nuklearna energija
Na sjeveru, Južna Koreja planira ukinuti ograničenja na proizvodnju iz ugljena i povećati udio nuklearne energije, dok najveća japanska energetska kompanija JERA zadržava termoelektrane na ugljen na visokoj razini iskoristivosti. Iako obje zemlje raspolažu značajnim strateškim zalihama, hitne mjere pokazuju ozbiljnost situacije s obzirom na to da 83–90 posto LNG-a koji prolazi Hormuškim tjesnacem ide upravo na azijsko tržište.
Prirodni plin je već gotovo desetljeće imao sve manji udio u azijskoj proizvodnji električne energije, unatoč masovnim ulaganjima u LNG infrastrukturne projekte vrijedne stotine milijardi dolara. Sukobi i poremećaji sada prijete uništavanjem potražnje za LNG-om, a cijene će vjerojatno ostati visoke i nestabilne i nakon smirivanja krize.
Kratkoročno rješenje i dugoročni izazov
Iako je referentna cijena ugljena u Aziji porasla za 13,2 posto, rast je zanemariv u usporedbi s eksplozijom cijena LNG-a. Kina, Indija, Japan i Južna Koreja raspolažu obilnim zalihama i dugoročnim ugovorima, što ograničava daljnji rast cijena.
Kriza je međutim udahnula novi život zastarjelim termoelektranama na ugljen u jugoistočnoj Aziji, potencijalno odgađajući regionalne ciljeve dekarbonizacije. Rastući troškovi uvoza fosilnih goriva jačaju argumente za prelazak na obnovljive izvore. Sam Reynolds iz IEEFA ističe: “Nedavni šokovi potvrđuju da oslanjanje na uvezena fosilna goriva predstavlja rizik, dok investicije u obnovljive izvore i skladištenje energije postaju ključni instrumenti nacionalnog suvereniteta.”
Važna obavijest:
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Poslovni.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Poslovni.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.Uključite se u raspravu