Europska komisija zatražila je u srijedu pojašnjenja od Italije i Slovačke o provedbi direktive o suzbijanju kašnjenja u plaćanjima, priopćeno je iz Bruxellesa.

Komisija navodi da je primila niz pritužbi da talijanskim javnim vlastima treba u prosjeku 170 dana da plate naručene usluge ili robu i 210 dana za javne radove. Plaćanje ponekad kasni godinu dana i više.

Neka talijanska javna tijela također sklapaju ugovore koji predviđaju niže kamate za kašnjenja u plaćanju od onih predviđenih direktivom, a koje moraju biti najmanje osam posto iznad referentne stope Europske središnje banke (ECB).

Komisija je također upozorena da neka talijanska javna tijela odgađaju objavu izvješća o napretku u radu kako bi odgodila plaćanja tvrtkama koje izvode javne radove.

Italija je izložena sve većem pritisku da ubrza otplatu neplaćenih računa dobavljačima iz privatnog sektora. Ukupni iznos duga prema privatnim dobavljačima talijanska poslovna udruženja procjenjuju na više od 100 milijardi eura.

Do sredine ove godine vlada namjerava privatnim dobavljačima platiti 47,5 milijarda eura neplaćenih računa. Do kraja prošle godine državna je uprava prema vladinim podacima podmirila 21,6 milijarda od predviđenih 27,2 milijarda eura neplaćenih računa.

Kad je riječ o Slovačkoj, Komisija sumnja da ta zemlja nije pravilno prenijela tu direktivu u nacionalno zakonodavstvo, točnije odredbe o naknadi za kašnjenja u plaćanju.

Italija i Slovačka imaju dva mjeseca da odgovore na Komisijino službeno upozorenje.

europski parlament

‘Hrvatska može biti novo energetsko srce Europe’

promo

A strana band: Poznata lica s malih ekrana pripremaju jedinstveni spektakl – očekuju se i posebni gosti iznenađenja

Ako ne bude zadovoljna odgovorom, Komisija može zaključiti da one krše europske propise i da to moraju ispraviti. Ako to ne učine, mogle bi biti tužene Europskom sudu pravde (ECJ), što bi moglo rezultirati novčanom kaznom.

Direktivom o suzbijanju kašnjenja u plaćanju u poslovnim transakcijama, usvojenom 2011., želi se prije svega pomoći poslovanju malih i srednjih poduzetnika na unutarnjem tržištu EU-a.

Direktiva ograničava opći rok plaćanja u svim vrstama transakcija, i u javnom i u privatnom sektoru, na 30 dana, a samo iznimno, ako je to izričito navedeno u ugovoru i objektivno opravdano, rok plaćanja može biti 60 dana.

U međusobnim plaćanjima u privatnom sektoru rok za plaćanje je 30 dana, a najviše 60 dana. Iznimno, ako obje ugovorne strane izričito na to pristanu, taj rok može se produljiti, ali samo ako se time ne postupa na štetu vjerovnika.

Rok za plaćanja između privatnog i javnog sektora ne može biti dulji od 30 dana. Izuzetak, odnosno rok od 60 dana, predviđen je u slučaju plaćanja za isporuku robe i usluga koje se pružaju zdravstvenim ustanovama, te iznimno ako postoji izričita suglasnost ugovornih strana ili ako to opravdava specifična priroda posla odnosno ugovora.

Direktivom je uvedena i obveza plaćanja minimalno 40 eura za naknadu troškova i redovnu kamatu koja se uvećava za najmanje osam posto za kašnjenje u plaćanju te se državama članicama daje mogućnost da odrede i više kamate.