Lekcija svega ovoga što se od subote događa u i oko Irana je da “Europa mora još hitnije smanjiti ovisnost o fosilnim gorivima”, poručila je predsjednica Europske investicijske banke (EIB) Nadia Calviño u razgovoru s novinarima na marginama godišnje konferencije EIB Forum u Luksemburgu.

Godina buđenja

EIB, koja se naziva i “bankom Europske unije”, a u kojoj uskoro kao potpredsjednik započinje svoj mandat i bivši hrvatski ministar financija Marko Primorac, već financira tu energetsku tranziciju: prošle godine 60 posto EIB-ova financiranja odnosilo se na podršku zelenoj tranziciji. Ali, američko-izraelski rat protiv Irana, posljedično iransko raketiranje energetske infrastrukture u drugim zemljama Perzijskog zaljeva te zatvaranje Hormuškog tjesnaca za tankere s naftom i plinom, stvorilo je na EIB-ovu Forumu osjećaj da zelenu i energetsku tranziciju treba ne samo ubrzati, nego još više smatrati slamkom spasa za Europu u sve nestabilnijem svijetu.

Nakon ruske invazije na Ukrajinu početkom 2022., riječ “diversifikacija” zvučala je spasonosno: ovisnost o ruskom plinu i nafti nastojala se zamijeniti diversifikacijom pravaca dobave tih fosilnih goriva iz drugih, prijateljskijih i/ili percipirano manje nestabilnih zemalja, među kojima su i SAD i Katar, ali i Norveška, Azerbajdžan i mnogi drugi. No, sada, kad je novi američki rat na Srednjem istoku doveo do privremene obustave proizvodnje ukapljenog plina u Katru i zatvaranja morskog prolaza iz Perzijskog zaljeva u Indijski ocean, riječ diversifikacija više ne zvuči tako spasonosno.

“Prilike za daljnju diversifikaciju su završene. Kretanje od jedne ovisnosti do druge ne može biti europski model za otpornost i konkurentnost”, poručila je u svom govoru Teresa Ribera, izvršna potpredsjednica Europske komisije. “Hajdemo rješavati stvari drukčije. Naša stabilnost, pristupačnost i otpornost izravno su povezani s našom sposobnošću ubrzanja prilagodbe našeg energetskog sustava”, dodala je Ribera, koja dolazi iz Španjolske, trenutačno najkritičnije države članice prema Trumpovu ratu protiv Irana.

Jučer je, drugog dana trodnevne konferencije u Luksemburgu, govorio i predsjednik Europskog vijeća Antonio Costa, koji je naglasio da je prošla godina, 2025., bila godina buđenja europske obrane, odnosno zajedničke obrambene politike i zajedničkih ulaganja u obranu. I EIB je prošle godine prvi put počeo s financiranjem ulaganja povezanih s vojskom i obranom, što je odmah doseglo ciljani udio od 5 posto svih EIB-ovih godišnjih ulaganja. No, ova 2026. godina bit će, rekao je Costa, godina buđenja europske konkurentnosti. Cijene energenata, koje su u nekim dijelovima EU-a dvaput skuplje nego u SAD-u i triput skuplje nego u Kini, svakako podrivaju tu europsku konkurentnost.

No, Costa upozorava da “trebamo ispravnu dijagnozu kako bismo izbjegli pogrešna rješenja”, pa i on stoga govori o držanju zacrtanog pravca zelene i energetske tranzicije. Drugi način jačanja konkurentnosti je jačanje jedinstvenog tržišta, odnosno dovršetak posla započetog 1992., ali ostavljenog nedovršenim u mnogim aspektima jedinstvenog tržišta. Do 2028. taj će posao biti dovršen, poručio je Costa, i jedinstveno tržište bit će to u punom smislu riječi.

Budući potpredsjednik EIB-a Marko Primorac, prvi Hrvat na toj dužnosti, nije bio prisutan na ovoj konferenciji jer njegov mandat još nije započeo. Još prolazi proceduru imenovanja, a prvi radni dan najranije bi mu mogao biti 16. ožujka ili, najkasnije, 1. travnja, neslužbeno doznajemo u Luksemburgu.

Kako izgraditi karijeru

Od porodiljnog dopusta do lidera: Priča koja motivira svakog zaposlenika

strateško pitanje

Banke ulažu milijarde u ovo i to nema veze s novcem koji posuđuju

Otpornost na poremećaje

EIB-ovi zaposlenici i dužnosnici inače su vrlo ponosni na ono što banka radi u najmlađoj državi članici Hrvatskoj, a među najveće uspjehe ubrajaju svoju podršku lokalnim i nacionalnim hrvatskim vlastima u politici priuštive stanogradnje. S pet hrvatskih gradova EIB ima program tehničke savjetodavne podrške koja im pomaže da pronađu najbolji financijski model i razviju niz projekata izgradnje priuštivih stanova. A postoje i EIB-ovi municipalni okvirni zajmovi, koji gradovima omogućuje najpovoljnije (AAA) kreditno financiranje takve stanogradnje ili drugih gradskih projekata.

“U Hrvatskoj smo poprilično aktivni i savjetodavnim i financijskim aspektom. Hrvatska također postiže fantastičan napredak s reformom nacionalnog zakonodavstva u svrhu poticanja priuštivog stanovanja. U Gradu Zagrebu imamo prve pilot-projekte za mnoge stvari koje EIB može raditi svugdje drugdje u EU. Postižemo dobru sinergiju s nacionalnim i lokalnim naporima”, kaže jedan stručnjak EIB-a, s kojim smo razgovarali pod uvjetom anonimnosti.

Zaključno, dojam s EIB Foruma u Luksemburgu je da Europska unija zna pokazati otpornost na krize, da je to uostalom i dokazala na prijašnjim krizama poput pandemije ili posljedica ruske invazije na Ukrajinu, te da i ove aktualne poremećaje na tržištima, koji su povezani s američkim pokušajima rušenja režima u Iranu, treba shvaćati kao savladive. I to savladive, među ostalim, i uz pomoć Europske investicijske banke jer se ona već dokazivala kao jedan od alata koji Europska unija ima za “kontracikličko” djelovanje tijekom krize. Ako neka nestabilnost vuče ciklički prema dubljoj krizi, EIB je jedan od tih kontracikličkih čimbenika. Nije magični štapić, nije drvo na kojem raste besplatan novac, ali nešto korisno i važno ipak jest.