Najveće globalne prijetnje– uključujući pandemiju bolesti Covid-19, klimatske promjene i rastuću nejednakost – iziskuju usklađeno djelovanje velikih razmjera. Izazov s kojim su danas suočeni donositelji politika je podrška velikim strukturnim preobrazbama koje mogu učiniti gospodarstva istovremeno produktivnijima, inkluzivnijima i manje ugljično intenzivnima. Državne razvojne banke – na lokalnoj, nacionalnoj, subregionalnoj, regionalnoj ili međuregionalnoj razini – imaju ključnu ulogu u pomoći vladama pri financiranju brzog oporavka od krize uzrokovane bolešću Covid-19 i u omogućavanju gospodarstvima da dugoročno daleko bolje služe ljudima i planetu.Kod izravnog državnog financiranja i mobiliziranja privatnih financijskih sredstava, državne razvojne banke trebale bi odabrati i podržavati dugoročna produktivna ulaganja, uključujući ona koja ističu projekte s niskim emisijama ugljika, kao i ona koja pogoduju siromašnijim regijama i stanovništvu. Trebale bi temeljiti svoj odabir na kriterijima koji na prvo mjesto stavljaju utjecaj razvoja, dok financijski povrat smatraju važnim, ali sekundarnim ciljem. Na kocki je ništa manje od mijenjanja načina na koji financijske usluge pružaju potporu realnom gospodarstvu u cilju postizanja pravednijeg i održivijeg rasta. Državne razvojne banke mogu biti ključni akteri u tim nastojanjima, uključujući financiranje opskrbe javnim dobrima.

Prijelaz na održiv razvoj

Jedno međunarodno istraživanje uključuje brojne preporuke za pomoć donositeljima odluka u promicanju održive i inkluzivne strukturne preobrazbe.

Prije svega, vlade se moraju pobrinuti da postojeće državne razvojne banke imaju dostatan obujam za obnašanje svojih funkcija. S obzirom na krizu uzrokovanu bolešću Covid-19, osobito regionalnim i subregionalnim multilateralnim razvojnim bankama hitno je potrebna značajna nova kapitalizacija. Nacionalne razvojne banke također trebaju dodatni kapital. U međuvremenu bi zemlje koje nemaju državnu razvojnu banku trebale ozbiljno razmotriti njeno osnivanje. Nadalje, većina državnih razvojnih banaka treba poboljšati analitičke alate koje koriste za promatranje i procjenu utjecaja svog financiranja. Osiguranja tih banaka su vrijedna, a uključuju i ona o utjecaju investicija na okoliš. Ali moraju učiniti više po pitanju uključivanja imperativa prijelaza na pravedne, niskougljične i otporne ekonomije u sve odluke o financiranju i u sve faze projekta.

Treće, državne razvojne banke trebale bi težiti oblikovanju budućnosti i pomaku s pozicije običnih “prihvatitelja projekata” na “održavatelje projekata”. Kad uspiju definirati ciljeve, primjerice klimatske politike, moraju igrati proaktivnu ulogu prvog poteza kako bi pomogle u prevladavanju neizvjesnosti i rizika i definirale misije, programe i projekte.

Kao četvrti prioritet, državne razvojne banke trebale bi učiniti više vezano uz kombiniranja vlastitih sredstava sa sredstvima privatnog sektora i pomoći u mobiliziranju komercijalnog financiranja projekata koje samo tržište često neće financirati. To uključuje ublažavanje klimatskih promjena, promicanje inovacija, izgradnju infrastrukture, financiranje malih tvrtki i omogućavanje pristupačnog stanovanja. Takav pristup može okupiti sve aktere u cilju maksimalnog povećanja učinka u kontekstu ciljeva održivog razvoja.

Peto, financijski regulatori trebali bi razmotriti prilagođavanje prudencijalnih pravila s obzirom na posebne značajke doprinosa državnih razvojnih banaka razvoju i potaknuti ulaganja koja ublažavaju klimatske promjene jer će to također poboljšati buduću financijsku stabilnost.

Šesto, državne razvojne banke trebale bi izgraditi ujedinjenu globalnu koaliciju posvećenu prijelazu na pravedan i održiv razvoj i ispunjavanju Pariškog sporazuma o klimatskim promjenama.

Impact poduzetništvo

Olakšavaju život pacijentima: Hrvatske tvrtke napravile čuda od tehnike, prvi prototipi već se testiraju

Employee Wellbeing

Od pripravnika do lidera: ‘Ovdje se ne bojimo pitati, tražiti pomoć i rasti’

Potpora zaostalim regijama

Poboljšana suradnja između multilateralnih i nacionalnih razvojnih banaka od ključne je važnosti i također će osigurati bolji pristup međunarodnom sustavu potpora i globalnih fondova. Napokon, maksimiziranje učinaka državnih razvojnih banaka na razvoj iziskuje od njih da se usredotoče na realno gospodarstvo i ulažu u inovativne projekte visokog učinka. Iako državne razvojne banke uglavnom odobravaju zajmove, jamstva mogu igrati korisnu ulogu u upravljanju financijskim rizicima u vremenu visoke neizvjesnosti kao što je ovo sada. Što se tiče inovativnih visoko rizičnih tehnoloških projekata s potencijalno visokim razvojnim protencijalom i mogućnosti ostvarivanja dobiti, državne razvojne banke trebale bi razmotriti korištenje više vlasničkih instrumenata u cilju ostvarivanja pozitivnih dobitaka. Politike i kontraciklično financiranje kao potpora oporavku trebali bi biti eksplicitnije usklađeni s ciljevima održivog razvoja UN-a, s prioritetom na potporu pravednom razvoju i ublažavanju klimatskih promjena i prilagodbi. Vlade bi trebale jačati ulogu državnih razvojnih banaka u pružanju potpore zemljama i regijama koje kaskaju za ostalima, kroz promicanje inovacija i strukturne preobrazbe, financiranje društvenog razvoja i povećanje financijske uključenosti, odgovarajuće infrastrukture i opskrbe globalnim javnim dobrima. S ukupnom imovinom čija vrijednost premašuje 11 bilijuna dolara, državne razvojne banke već igraju značajnu ulogu u globalnom gospodarstvu. Sada bi trebale dodatno povećati svoje pojedinačno i zajedničko djelovanje, u cilju financiranja ulaganja u infrastrukturu i dati potporu opskrbi globalnim javnim dobrima, osobito ublažavanju klimatskih promjena i prilagodbi na njih.