Države bivše Jugoslavije dužne ukupno 94,8 milijardi eura

Autor: Poslovni.hr , 13. kolovoz 2008. u 06:30

Uoči raspada SFR Jugoslavije, u listopadu 1991., bivša je država bila dužna oko 16 milijardi dolara, odnosno 14,6 milijardi eura

Raspad SFR Jugoslavije i međunarodno priznanje za Hrvatsku nije značilo raskid svih odnosa s bivšom državom. Naime, Hrvatska, kao i ostale zemlje nastale raspadom nekadašnje federacije, preuzela i dio dugova koje i nakon 17 godina još uvijek otplaćuje. Uoči konačnog raspada bivše SFR Jugoslavije u listopadu 1991., glavnica inozemnog duga bivše federacije iznosila je oko 16 milijardi dolara, podaci su Hrvatske narodne banke (HNB). Ako se malo pozabavimo matematikom i tečajnim listama Hrvatske narodne banke, dobije se da je ukupni dug SFRJ Jugoslavije iznosio 14,6 milijardi eura. Naime, da bi se se dobila potonja vrijednost, moralo se prvenstveno preračunati vrijednost novca iz dolara u bivše njemačke marke (DEM) po tečaju HNB-a koji je na dan 25. lipnja 1991. godine iznosio 1 USD = 1,7939 DEM. Nadalje, dobivenu vrijednost se preračunalo po srednjem tečaju HNB-a na dan 1. siječnja 1999. gdje je 1 njemačka marka iznosila 0,5114 eura. Na taj način je dobivena vrijednost od 14,6 milijardi eura. Usporedbe radi, dug Argentine je u vrijeme bankrota iznosio 130,76 milijardi eura, dok je 2006. godine, četiri godine nakon bankrota smanjen za 11,8 milijardi eura.

Raspodjela po ključu MMF-a
Dugovi bivše Jugoslavije uključivali su dugovanja prema Pariškom klubu koji su bili krediti inozemnih vlada i vladinih agencija, Londonskom klubu odnosno krediti komercijalnih banaka za koje je jamčila federacija te međunarodnim financijskim institucijama, a i dugove prema drugim inozemnim bankama koje su izvan Londonskog kluba i dobavljačima što su bile obveze isključivo krajnjih korisnika i njihovih banaka. Prema podacima Ministarstva financija raspodjela tog duga najvećim dijelom provodila se po tzv. MMF-ovom ključu, koji je učešće država sljednica odredio tako da je Hrvatska preuzela 28,5 posto duga, Slovenija 16,4 posto, bivša država Srbija i Crna Gora 36,5 posto, Bosna i Hercegovina 13,2 posto te Makedonija 5,4 posto. U prvom godišnjaku hrvatskog Ministarstva financija za razdoblje od 1994. do 1997. godine određena je struktura javnoga duga RH čiji je najveći dio nastao preuzimanjem dijela dugova bivše države, dok je samo manji dio bio originalni dug samostalne Hrvatske. Naime, Hrvatskoj je ukupno alocirano oko 3,1 milijarda dolara ‘jugoslavenskoga’ duga odnosno 1,65 milijardi eura, a najznačajnije komponente bile su dug po Londonskom klubu u iznosu 1,5 milijardi dolara odnosno 760 milijuna eura, te dug prema Pariškom klubu u iznosu oko 1,1 milijarde dolara ili 560 milijuna eura. Prema odredbama sklopljenog sporazuma, preuzeti dug po nepodmirenim glavnicama i kamatama reprogramiran je na razdoblje od 14 godina s početkom 31. siječnja 1998., nakon kojeg posljednji anuitet dospijeva 31. srpnja 2009. u iznosu od 8,23 posto ukupno preuzetog duga. Najveći dio preuzetog starog duga je otplaćen, ističu u Ministarstvu financija. “Na dan 30. lipnja 2008. preostalo je za otplatiti 195 milijuna dolara duga po osnovi Londonskog kluba, te 174 milijuna eura po osnovi duga prema Pariškom klubu. Oba će u potpunosti biti otplaćena 2010. godine, kada dospijevaju posljednje rate”, poručuju iz Ministarstva. No bez obzira na preuzete dugove, Hrvatska je svaki mjesec sve zaduženija. Prema podacima Ministarstva financija, ukupni vanjski dug RH je posljednjeg dana lipnja ove godine iznosio 35,3 milijarde eura, dok učešće sektora opće države u ukupnom vanjskom dugu iznosi 6,7 milijardi eura. Skoro polovicu tog duga čine krediti građana koji su u lipnju bili zaduženi 16,6 milijarde eura – 14,8 posto više nego u istom razdoblju godine ranije. Najzastupljeniji krediti su oni stambeni krediti koji su iznosili 48,3 milijarde kuna ili 6,7 milijardi eura, što je 17,5 posto više nego u istom razdoblju 2007. godine. Ni Srbija nije u zavidnoj situaciji. Prema podacima Narodne banke Srbije, ukupni dug zadnjeg dana lipnja iznosi 18,6 milijardi eura, od čega 6,1 milijarda eura otpada na dug javnog sektora, a 12,6 milijardi na dug privatnoga sektora.

Zaduženost Srbije raste
Kao i Hrvatska, Srbija još plaća dugove bivše države, pa dugovi prema Pariškom klubu iznose 1,6 milijardi eura, dok prema Londonskom posljednjeg dana lipnja 2008. iznose 730 milijuna eura. No, bez obzira na državni dug, građani Srbije su sve zaduženiji. Prema posljednjim podacima Kreditnog biroa iz Beograda, ukupni krediti su se u prvih sedam mjeseci 2008. povećali za šest posto te iznose 4,2 milijarde eura. No ukupna dugovanja za bankarske kredite u Srbiji su na kraju srpnja iznosila 13 milijardi eura, što je porast od 16 posto za prvih sedam mjeseci. Činjenica je također kako se promjenom političke strukture vlasti u Srbiji dalo do znanja Europskoj uniji za spremnost ulaska u euro integracije i konsolidiranja financijske situacije. No kada se već spominje ulazak u EU, potrebno je istaknuti kako je Slovenija, pola godine prije uvođenja eura, svojim bruto deviznim dugom u inozemstvu dosegnula zaduženost bivše Jugoslavije. Taj dug je iznosio oko 20 milijardi eura, dok je u posljednjem izvješću Banke Slovenije ukupna zaduženost iznosila 30,7 milijarde eura. Slovenci bilježe i rast kredita koji je prema posljednjim podacima iznosio 7,3 milijarde eura.

Rizična Crna Gora
Prema posljednjem rejtingu financijskog rizika Standars & Poorsa, Crna Gora je svrstana u grupu čije su članice Nigerija, Guatemala. Libanon i Vijetnam. Ova kategorizacija posljedica je visokih zahtjeva potrošača u segmentu kredita, ali i agresivnog davanja zajmova domaćih banaka koji su doveli do vrlo visokog kreditnog rizika. No bez obzira na na kreditnu zaduženost građana, ukupan državni dug je prema podacima crnogorskog Ministarstva financija na kraju prvoga kvartala 2008. iznosio 788 milijuna eura, dok se taj dug zbrojen sa dugom javnih poduzeća za koji jamči država ‘penje’ na iznos od 920,6 milijuna eura. No kada se zbroje unutarnji dug, vanjski dug sa prethodno navedenim dugovima unutar strukture javnog duga, dobije se iznos od visokih 2,5 milijardi eura. Za visinom dugovanja ne zaostaje ni susjedna Bosna i Hercegovina čiji javni dug, prema podacima Centralne banke BiH za prvi kvatral ove godine, iznosi oko 2 milijarde eura. Kreditna zaduženost građana pak posljednjeg dana lipnja iznosila je oko 3,3 milijarde eura, što je za razdoblje od početka godine rast od 500 milijuna eura. Posljednja država bivše Jugoslavije, ali nikako manje važna je Makedonija čiji je privatni sektor, prema posljednjim podacima Narodne banke Makedonije, bio dužan 2,4 milijarde eura.

Dugovanja Pariškom i Londonskom klubu

Kod kredita Londonskog kluba Hrvatska i Slovenija bile su prisiljene preuzeti nešto veću alokaciju. Hrvatska je preuzela 29,5 posto, a Slovenija 18 posto, zbog klauzule o ‘zajedničkoj i solidarnoj odgovornosti’ republika bivše SFRJ za obveze po komercijalnim kreditima banaka članica Londonskog kluba. Ipak, tijekom 1995. i 1996. Hrvatska je uspješno završila proces pregovora s vladama članicama Pariškog kluba, kao i poslovnim bankama Londonskog kluba, čime su formalno-pravno prestale vrijediti odredbe o zajedničkoj solidarnoj odgovornosti svih republika bivše SFRJ za sveukupne dugove bivše države. Nakon sastanka između predstavnika Vlade RH i najvećeg dijela zemalja vjerovnica, potpisan je Usklađeni zapisnik o konsolidaciji duga RH, na osnovu kojeg je Vlada preuzela dugove bivše SFRJ koje su ugovorile ili za koje su jamčile pravne osobes sjedištem u RH. Ovaj dio preuzetog duga naziva je ‘raspoređeni dug’. Isto tako, postoji neraspoređeni dug koji sačinjava 28,5 posto dugova koje je ugovorila ili za koje je jamčila bivša SFRJ, a koji se nisu mogli izravno pripisati niti jednoj državi sljednici bivše države.




Komentari (7)
Pogledajte sve

molio bih podatke
koliko je Kraljevina bila dužna
jesu li Hrvati za put od Karpata do Jadrana već posuđivali novac
koliko je Matija Gubec bio dužan Franji Tahiju
jesmo li Mlečanima vratili sav dug
kolika je bila kamata u dubrovačkoj Republici

to bi značajno pridonijelo mojim današnjim odlukama o ulaganju
unaprijed hvala Poslovni


puno znalaca kao primjerice Ante Marković [rolleyes]

http://liberal.hr/clanak.php?id=831

https://www.express.hr/top-news/kontroverzni-politolog-raspad-jugoslavije-bio-je-projekt-nato-a-4022

Isti iznos su opljačkali Tuđman i Milošević preko Hypo banke, u suradnji s Todorićem, Lukovićem, Gregurićem, itd…

New Report

Close