Prije 50 godina svaki stanovnik Svijeta u prosjeku je godišnje konzumirao 10 kilograma ribe, a danas 20 kilograma. Rast potrošnje doveo je do preizlovljenosti gotovo svih ribljih vrsta u svjetskim morima i oceanima. 

Tako se procjenjuje da je u Sredozemlju danas ugroženo čak 93 % ribljih stokova pa mediteranske članice EU uvoze oko 85 posto ribe uglavnom iz nerazvijenih zemalja Azije i Afrike gdje lokalno stanovništvo da bi preživjelo ribu izlovljava ne provodeći kriterij održivosti. Ne zaustavi li se današnji prelov mora i oceani će do 2048. ostati bez riba, upozoravaju znanstvenici.

Svjetska organizacija za zaštitu prirode World Wildlife Fund pokrenula 2015. projekt Fish Forward prihvaćen i od 11 članica EU među kojima je i Hrvatska, u koji je uključen i ogranak WWF Adria (uz RH pokriva i regiju) i objavila vodič za kupnju proizvoda iz održivog ribarstva, dostupan i na – www.kojuribukupiti.org.

U okviru EU certifikate (MSC i ASC) održivog izlova i/ili uzgoja za sada imaju samo stokovi bakalara i haringe. Održivost ribljeg stoka, primjeren alat za izlov i menadžment osposobljen za odgovorno upravljanje ključni su kriteriji za certificiranje, kaže Danijel Kanski iz WWF Adria. Iznosi primjer Austrije, iako nema more čak 80 posto ribe ponuđene u maloprodaji nosi MSC ili ASC certifikat.

Srdela, vrsta na koju otpada najveći udjel u godišnjem izlovu hrvatskih ribara i koja je prva stavljena u konzervu po naredbi Napoleona kako bi kontinuirano imao kvalitetnu hranu za vojsku, na tržištu smije biti ponuđena tek ukoliko je veća od 11 centimetara dok ta mjera za oradu iznosi 20, za oslić 30, a bakalar 100 cm. 

Od ribljih vrsta koje na tržište RH stižu iz uvoza tim WWF Adria na listu ugroženih uvrstio je hobotnice, humboltove lignje, argentinski lignjun, južnoafrički, argentinski i senegalski oslić, indopacifičku sipu i čileansku dagnju.

Dok bijela kozica, kalifornijska pastrva, atlantski losos, pacifički bakalar, losos grbavac, atlantski bodečnjak kojeg pojedini trgovci nudeći ga bez glave lažno deklariraju kao škarpinu, te aljaška kolja za sada nisu ugrožene riblje vrste.

europski parlament

‘Hrvatska može biti novo energetsko srce Europe’

Budućnost bez dima

Promjene počinju iznutra: Kompanija koja je redefinirala vlastitu budućnost