Odluka donesena na sastanku u Alžiru ipak treba još službenu potvrdu na OEPC-ovom sastanku krajem studenog, no i to je veliki korak nakon što je Saudijska Arabija još 2014. krenula sa strategijom da zatrpa tankere i zalihe sa što je moguće više nafte. Potez je ujedno došao u trenutku kada je proces balansiranja stanja na svjetskom tržištu ponovno zastao jer su nekoliko članica tog naftnog kartela, zajedno s Rusijom, posljednjih mjeseci povećavale svoju proizvodnju. 

"Iako je odluka donesena kako bi se povukla gornja crta u količini isporuke i to sve dok se dugoročno ne smanji ukupna količina sirove nafte na tržištu, u ovom trenutku ima još vrlo važnih neodgovorenih pitanja. Koje su to države koje će rezati proizvodnju, s obzirom da se očekuje da Nigerija, Libija i Iran neće biti među njima? Tko je taj koji će smanjivati barel-za-barel zbog moguće povećane proizvodnje iz Nigerije i Libije? Hoće li slijediti neovisne procjene proizvodnje ili će ovisiti o brojkama pojedinih država, jer su one obično više? Te na koncu, kada će smanjivanje proizvodnje stupiti na snagu, pogotovo ako se ne dogovori prije kraja studenog jer se u tom slučaju rezultati na tržištu mogu očekivati tek u siječnju sljedeće godine", nabraja Ole Hansen, rukovoditelj za analizu robnih tržišta u Saxo banci.

Mogući odgovori ukazuju da će upravo Saudijska Arabija morati biti ta država koja će najviše rezati svoju proizvodnju, ali naftno kraljevstvo vjerojatno neće imati problema s proizvodnjom manje barela po višoj cijeni, a pogotovo ako se uzme u obzir da ionako smanjuju proizvodnju u ovo doba godine.

Sastanak u Alžiru već je  utjecao na tržište kapitala, pa su hedge fondovi povećali ukupne kratke pozicije za 50 posto još prošlog tjedna, uoči očekivanih ovotjednih turbulencija. Daljnji oporavak donekle ovisi koliko će dalje rezati svoje pozicije. Cijena Brent nafte i dalje je ispod najviše vrijednosti kada je saudijski ministar za energetiku u kolovozu ove godine prvi put krenuo s porukama o mogućem rezanju proizvodnje. OPEC i sama cijena nafte najviše su profitirali od činjenice da poprilično nefunkcionalni kartel ponovno ima snage za dogovor o određenoj važnoj temi.

"Proizvođači nafte sa skupljim troškovima, naročito oni iz SAD-a, sa zadovoljstvom su dočekali takvu odluku s obzirom na potencijal stabilizacije ili čak povećanje njihove proizvodnje. No, u ovom su slučaju najvažniji detalji. Odluku je bilo jednostavno donijeti u usporedbi sa cjenkanjem i oštrim pregovorima koji slijede prije sastanka 30. studenog", naglašava Hansen te dodaje da će eventualno pridruživanje Rusije dodatno pogodovati cijeni sirove nafte, no ne očekuje rast cijene iznad razina iz srpnja ove godine. S obzirom da se tek trebaju dogovoriti brojni ključni detalji, raspon od 45 i 50 dolara za barel nafte i dalje je vjerojatna cijena u sljedećim mjesecima, smatraju u danskoj investicijskoj banci.