Dugački redovi za benzin postali su svakodnevica na Kubi. Nakon američke vojne intervencije na Venezuelu – kubanskog ključnog saveznika – i uhićenja predsjednika Nicolása Madura, Caracas je obustavio isporuke nafte Havani.

Krajem siječnja 2026. predsjednik Donald Trump proglasio je Kubu “posebnom prijetnjom nacionalnoj sigurnosti SAD-a” i zaprijetio carinama svim zemljama koje nastave otok opskrbljivati naftom ili derivatima, prenosi Deutsche Welle.​

‘Varljiva normalnost’

Kubanski predsjednik Miguel Díaz-Canel, koji je Trumpove mjere nedavno nazvao “fašističkim, kriminalnim i genocidnim”, sada poručuje da je Kuba spremna na razgovore s SAD-om “bez preduvjeta”. Istodobno inzistira na tome da njegov režim nije pred kolapsom i najavljuje detalje plana za jačanje energetskog sektora.

“Trump je lud, po svaku cijenu želi nam oduzeti i zrak za disanje, a onaj drugi još je fanatičniji kad je riječ o Kubi”, kaže Aleida, vlasnica privatnog smještaja u Havani, aludirajući na državnog tajnika Marca Rubija, glavnog zagovornika politike “maksimalnog pritiska” na Venezuelu i Kubu. “Ponekad mislim da će nas Trump napasti, a ponekad da nas neće pustiti da potonemo kako bi se onda predstavio kao spasitelj”, kaže 21-godišnja državna službenica Rachel, predviđajući još teži svakodnevni život.

“Trump šteti nama običnim ljudima, a ne vladi”, smatra taksist Ramon (60), čiji prihod od turizma prošle godine bilježi lošije brojke. Benzin se dobiva samo za devize nakon višesatnog čekanja na dolarskim crpkama, a isključenja struje od 10 do 15 sati dnevno postala su norma čak i u Havani. Kuba proizvodi samo 40 posto potrebne električne energije, ovisna je o zastarjelim sovjetskim termoelektranama i uvozu goriva. Turizam i transport na rubu su kolapsa jer bez benzina hrana ne stiže iz sela u gradove, a medicinski kisik ne dolazi do bolnica.

Unatoč Trumpovim prijetnjama, život u Havani naizgled teče svojim tokom. Bert Hoffmann iz GIGA instituta za latinoameričke studije, trenutačno u Havani, opisuje to kao “veliko iščekivanje u kriznoj normalnosti”. “Život ide dalje. Nestanci struje učestaliji su, benzina je manje, ali sve se pogoršava postupno. Na ulicama ima prometa”, govori.

Reuters izvještava da se Kuba suočava s ozbiljnom krizom nakon potpunog prekida venezuelanskih isporuka nafte (25-33% ukupnih potreba) od sredine prosinca 2025., uz zaustavljanje meksičkih pošiljki (6-12 tisuća barela dnevno) zbog Trumpovih prijetnji carinama. Ova “varljiva normalnost” u Havani krinka je apsolutne ovisnosti o uvozu, gdje manje isporuke iz Rusije i Alžira ne mogu nadomjestiti gubitak glavnih dobavljača, piše Reuters. Od 3. siječnja sve se promijenilo, kaže Hoffmann za Deutsche Welle.

energetska tržišta

Provokativni plan za novu eru europske energetske neovisnosti

Stvarni svijet

Roditelji vs. algoritmi: Evo kako roditelji mogu preuzeti kontrolu

Venezuela je otpala kao najvažniji dobavljač, Meksiko je obustavio siječanjske isporuke. Od 9. prosinca 2025. nije pristao nijedan tanker. Kuba je u siječnju kupila pošiljku na spot-tržištu, ali brod iz Toga promijenio je kurs prema Dominikanskoj Republici – vjerojatno pod pritiskom SAD-a. “Čak i kad Kuba uspije kupiti naftu, ona ne stiže”, kaže Hoffmann. Stručnjaci procjenjuju da Kubi treba 100 tisuća barela sirove nafte dnevno. Domaća teška nafta pokriva 40 posto potreba, ali ne prerađuje se u benzin – koristi se samo za elektrane.

Pat pozicija

Meksiko najavljuje humanitarnu pomoć Kubi i nudi se kao posrednik u pregovorima s Washingtonom, ali predsjednica Claudia Sheinbaum ima ograničen prostor zbog gospodarske ovisnosti o SAD-u prije novih USMCA pregovora (United States-Mexico-Canada Agreement, sporazum o slobodnoj trgovini između SAD-a, Meksika i Kanade koji je 2020. zamijenio stari NAFTA).

Sheinbaumin sastanak s državnim tajnikom Marcom Rubiom u rujnu 2025. naznačuje diplomatski angažman Meksika, dok ruski veleposlanik Viktor Koronelli izjavljuje za Reutersu (preko RIA Novosti) da Moskva namjerava nastaviti isporuke nafte Kubi. Financial Times pak upozorava da američki pritisak sistematski sprječava pristajanje tankera, uključujući i ruske, čime se produbljuje energetska blokada Havane.

Trumpova administracija ističe da su u tijeku razgovori s kubanskim čelnicima, što sugerira potencijalni diplomatski proboj, no Havana to kategorički demantira. Zamjenik ministra vanjskih poslova Carlos Fernández de Cossío naglašava da postoji samo “razmjena poruka” putem diplomatskih kanala, bez ikakvih bilateralnih pregovora ili dogovora o sastancima. Washington vidi priliku za kapitulaciju režima pod pritiskom sankcija, dok Havana inzistira na “ravnopravnoj osnovi” bez preduvjeta. Analitičari poput Hoffmanna smatraju da su stvarni pregovori malo vjerojatni sve dok Trump i Rubio ne definiraju konkretne ciljeve izvan simboličke promjene režima.