Dionice zrakoplovnih kompanija doživjele su u ponedjeljak snažan udarac nakon što je američki predsjednik Donald Trump najavio planove za blokadu Hormuškog tjesnaca, ključne točke za globalnu trgovinu naftom.

PRAVILA, PRAVILA…

Tko sve u Hrvatskoj ponovno mora na vozački ispit, donosimo kompletan vodič

Odluka je uslijedila nakon neuspjeha mirovnih pregovora između američkih i iranskih čelnika, koji su održani tijekom vikenda u Pakistanu, piše Business Insider. Trump je u nedjelju na društvenoj mreži Truth Social objavio:

“S trenutačnim učinkom, mornarica Sjedinjenih Američkih Država, najbolja na svijetu, započet će proces BLOKADE svih brodova koji pokušavaju ući ili napustiti Hormuški tjesnac.”

Dodao je kako će u ponedjeljak ujutro SAD blokirati i brodove koji pokušavaju ući ili izaći iz iranskih luka.

Reakcija tržišta bila je trenutačna i oštra, a najteže je pogođen putnički sektor. Dok su britanski, njemački i paneuropski indeksi pali za oko jedan posto, zrakoplovne su kompanije zabilježile znatno veće gubitke.

Mađarski niskobudžetni prijevoznik Wizz Air potonuo je u ponedjeljak za gotovo osam posto, čime je njegov ukupni gubitak od početka godine dosegnuo oko 30 posto.

Prošli mjesec iz tvrtke su poručili kako zbog rata, rastućih troškova energije i poremećaja u putovanjima očekuju gubitak od 50 milijuna eura, a već su otkazali svoje rute za Dubai, Abu Dhabi, Amman i Jeddah do rujna. Britanski EasyJet pao je za više od četiri posto, dok je TUI, tvrtka za putovanja i turizam, zabilježila pad od oko 3,5 posto.

Ni tradicionalni prijevoznici nisu uspjeli umiriti ulagače. Njemačka Lufthansa pala je za 4,5 posto, a IAG – konglomerat koji uključuje British Airways i Iberiju – za oko tri posto. Sličan trend zabilježen je i na američkom tržištu, gdje su dionice United Airlinesa, Delta Air Linesa i American Airlinesa u predtrgovanju pale između dva i tri posto.

Proizvodnja namještaja

Kako je domaća proizvodnja namještaja postala važnija od cijene

Trošak po kilometru

Električni hit ili stari dobri dizel? Evo što kaže računica

Od izbijanja iranskog rata krajem veljače, zrakoplovne su kompanije otkazale stotine letova, podigle cijene karata i povećale naknade za prtljagu kako bi nadoknadile rastuću cijenu goriva za mlazne motore, koja se od početka sukoba praktički udvostručila.

Strah od nestašica goriva postaje sve realniji, budući da kroz Hormuški tjesnac prolazi otprilike 20 posto svjetske dnevne potražnje za naftom. Europski ogranak Vijeća zračnih luka (ACI) prošli je tjedan upozorio da bi se Europska unija mogla suočiti sa sustavnom nestašicom mlaznog goriva u roku od tri tjedna ako se promet ne normalizira.

U međuvremenu, cijene nafte su eksplodirale, a barel sirove nafte Brent ponovno košta više od 100 dolara, nakon što je cijena porasla za više od 7,5 posto. Izvršni direktor United Airlinesa izjavio je da bi cijene karata morale porasti za 20 posto samo kako bi se pokrili rastući troškovi goriva.

Kriza u Hormuškom tjesnacu ima i šire ekonomske implikacije, izazivajući strah od stagflacije, odnosno istovremenog rasta inflacije i pada gospodarske aktivnosti. Visoke cijene goriva već su potaknule prosvjede u nekim zemljama, poput Irske, a poremećaji utječu i na druga tržišta, pa su tako cijene aluminija dosegle četverogodišnji maksimum.

Kriza se ne ograničava samo na Europu i SAD; Kina je obustavila izvoz mlaznog goriva kako bi zadovoljila domaće potrebe, a zračne luke diljem Azije već se suočavaju s nestašicama.

Unatoč trenutačnoj krizi, analitičari ističu da je zrakoplovna industrija u prošlosti pokazala otpornost. Iako su kratkoročni rizici visoki, dugoročni oporavak putovanja i dalje se očekuje, a neke su kompanije zbog svoje financijske discipline bolje pripremljene za preživljavanje krize.

*uz korištenje AI-ja