Friedrich Merz nije dobio potporu u Bundestagu za poziciju novog njemačkog kancelara. Bio je to, u najmanju ruku, iznenađujući obrat jer se očekivalo kako je imenovanje tog 69-godišnjeg demokršćanina stvar puke formalnosti.

Nakon što je pobijedio na izborima u veljači i udružio se sa socijaldemokratima kako bi formirao većinsku vladu, Merz je kancelarsku prisegu trebao položiti jučer. Za to mu je trebalo 316 glasova u parlamentu od 630 zastupnika. Međutim, osigurao ih je samo 310, iako koalicijski partneri međusobno imaju 328 mjesta.

Jasna poruka
“Ovo je definitivno šok”, rekao je Henning Meyer, profesor na Sveučilištu u Tübingenu. “To se, na saveznoj razini, nikada prije nije dogodilo. Smatram kako nam je ovo vrlo jasna poruka da imamo podosta nezadovoljnih ljudi”, zaključio je Meyer.

Na glasovanju u utorak 307 članova Bundestaga bilo je protiv Merza, a to znači da je pet članova njegove buduće koalicije promijenilo stranu, s obzirom na to da oporba ima 302 glasa. Tri su člana bila suzdržana, devet ih je bilo odsutno, a jedan je glas bio nevažeći.

Kada će se održati sljedeći krug glasovanja, u kojem Merzu još uvijek treba apsolutna većina od 316 glasova, još nije jasno. On bi i dalje mogao biti izabran za kancelara u sljedećim krugovima, naravno, ako osvoji više glasova “za” nego “ne”, ali po cijenu vlastitog autoriteta.

Ako kandidat ne dobije dovoljnu potporu parlamenta, njemački socijaldemokratski predsjednik Frank-Walter Steinmeier može imenovati drugog kandidata za kancelara ili raspisati nove izbore. Do tada Olaf Scholz ostaje vršitelj dužnosti kancelara.

Uwe Jun, politolog sa Sveučilišta u Trieru, opisao je jučerašnje glasovanje kao “veliko iznenađenje”, dodajući kako je sada “kristalno jasno da Merz ima protivnike u koaliciji”.

Ovaj, kako se već navodi, neviđeni neuspjeh Friedricha Merza da bude izabran u Bundestagu, zadaje ozbiljan udarac čelniku CDU-a. On je, naime, planirao odmah početi s radom na rješavanju ozbiljnih problema u najvećem europskom gospodarstvu koje se nosi s posljedicama godina stagnacije.

europski parlament

‘Hrvatska može biti novo energetsko srce Europe’

Budućnost bez dima

Promjene počinju iznutra: Kompanija koja je redefinirala vlastitu budućnost

Posljedice
Merz je u srijedu trebao otputovati u Pariz kako bi se sastao s predsjednikom Emmanuelom Macronom. Taj je sastanak trebao biti demonstracija njegove predanosti francusko-njemačkom partnerstvu.

“Oči cijele Europa jučer su bile uprte u Berlin u nadi da će se Njemačka ponovno potvrditi kao sidro stabilnosti i proeuropska sila”, izjavila je Jana Puglierin, viša suradnica za politiku pri Europskom vijeću za vanjske odnose. “Ta je nada, nažalost, propala, i to posljedicama daleko izvan naših granica”, upozorila je Puglierin.

Nakon pristigle vijesti europske su dionice oslabjele – njemački indeks Dax pao je za 1,7 posto, a širi indeks Stoxx 600 za 0,8 posto. Holger Schmieding, glavni ekonomist banke Berenberg, komentirao je da je poremećaj od utorka “značajan korak unatrag” za njemačko gospodarstvo.

Iako je dodao kako će Merz vjerojatno biti izabran, istaknuo je: “Ova neočekivana situaciju u Bundestagu jasno pokazuje da koalicija nije ujedinjena, a ta bi činjenica mogla Mertzu znatno otežati donošenje odluka na kancelarskoj poziciji.”

Merz je, naime, razljutio neke unutar konzervativnijeg krila svoje skupine CDU/CSU labavljenjem ustavnog ograničenja zaduživanja i pokretanjem programa potrošnje potaknutog dugom od milijardu eura za modernizaciju njemačke vojske i njezine zastarjele infrastrukture.

Lars Klingbeil, suvoditelj socijaldemokrata koji je trebao preuzeti dužnost vicekancelara i ministra financija, također se suočio s internim kritikama nakon što je njegova stranka doživjela najteži izborni poraz sa samo 16 posto glasova u veljači.