U Crnoj Gori traje javna rasprava o vladinom prijedlogu prostornog plana za obalno do 2030. godine. I dok vlast kaže kako će prijedlog uvesti red u gradnju na primorju, nevladine organizacije traže njegovo povlačenje i rješenje postojećeg, kako kažu, urbanističkog kaosa. Činjenica je da val gradnje povezan s turizmom, koji je zapljusnuo crnogorsku obalu posljednje desetljeće ne posustaje. Đukanovićeva vlada sada predlaže novosti za šest primorskih općina.

"Prvi put u planskom dokumentu koji se bavi obalnim područje ucrtana je linija razdvajanja, to je linija od 100 metara do koje nije dopušteno graditi objekte u uskom morskom pojasu. Usto, plan određuje da u širem obalnom pojasu od 1000 metara u odnosu na liniju obale nije dopuštena nova stanogradnja, već isključivo ona u sklopu turističke ili gospodarske djelatnosti", rekla je Dragana Čenić, iz Ministarstva održivog razvoja i turizma Crne Gore za Radio Slobodna Europa. Prema vladinom nacrtu, smanjuje se građevinsko područje uz obalu za 6,5 posto, odnosno na devet posto, a u postotku planira se manje zemljišta za privatne objekte i više mjesta za hotele. Vlada je uvjerena kako će novi prostorni plan osigurati investicije i omogućiti otvaranje čak 18.000 novih radnih mjesta u turizmu do 2030. godine.

Greške bez ispravke
Za crnogorske ekološke udruge te brojke ne otkrivaju stvarni plan vlade, te traže povlačenje nacrta, jer kako tvrde, šteti ekološki zaštićenim područjima poput Ulcinjske solane i Buljarice. Također, traže moratorij na gradnju na obali dok se ne riješi problem postojećih nelegalnih objekata i betonizacija crnogorske obale. "Dok onemogućava građenje stambenih površina uz more, jednako omogućava da se tamo grade još veći hotelski kompleks i ne zabranjuje, što je po nama apsurdno, onima koji su već dobili dozvole da nastave takvu gradnju, iako je to proturječno onome što plan nudi kao novost", rekao je Aleksandar Perović iz udruge Ozon. Zaštitnici okoliša tvrde da brojka od sadašnjih 15,5 posto građevinskog zemljišta na obali najbolje govori o navodnoj brizi države. "To je doista katastrofalan podatak jer ako usporedite sa susednim zemljama, npr. Hrvatskom, u Dubrovačko-neretvanskoj županiji je četiri posto, dakle četiri puta manje", navodi Nataša Kovačević iz udruge Green Home.

No, iz crnogorske vlade tvrde kako se postojeće pogreške u prostoru teško mogu ispraviti, ali je cilj da se one ne ponove. "Sanacija se može odnositi jedino na komunalno infastrukturno opremanje i izgradnju u prvoj liniji do mora, gdje iza tih objekata ne možete vidjeti ni sunce ni more. Ovaj plan će potpuno zabraniti takvu gradnju", rekla je Svetlana Jovanović iz Republičkog zavoda za urbanističko planiranje. Ipak, posljednju riječ o nacrtu prostornog plana za obalu imat će crnogorski parlament, a ekološke organizacije najavljuju prikupljanje 6000 potpisa građana i predaju peticije za zaustavljanje nove gradnje na obali.

Stručnjaci ističu da je proces nestajanja plaža u Crnoj Gori ubrzao posljednjih godina zbog ljudske pohlepe i neznanja. Tako je, na primjer, i golim okom vidljivo sužavanje prekrasne pješčane plaže na Adi Bojani, kod Ulcinja, čija širina na pojedinim mjestima više ne prelazi deset metara, a ranije je iznosila pet puta više, navodi Deutsche Welle.   Dželal Hodžić, izvršni direktor ekološke organizacije Zeleni korak, za Deutsche Welle je rekao: "Za posljednjih najviše šest godina nestalo je petnaestak metara plaže na Adi Bojani. Ovaj proces je zahvatio i susjednu Veliku plažu, iako se na njoj to manje primjećuje, zbog njezine dužine."

Nestala plaža Guvance
Sličan proces je nešto sporiji na budvanskoj rivijeri. Tako je čuvena plaža Mogren u proteklih sedam desetljeća smanjena za trećinu, baš kao i plaže u Sutomoru i Petrovcu. Razlozi za to su smanjenje sedimenata koje donose rijeke i potoci, te kako dodaje ekološka aktivistica iz Budve Jasna Vukićević, betonizacija obale. "Najbolji primjer za to je plaža Guvance, između Budve i Bečića, u nekada najljepšoj uvali budvanske rivijere. Bila je to pješčana plaža koja je imala u zaleđu maslinik i borovu šumu, i pogled na budvanski Stari grad. Plaža Guvance je nestala pod teretom nelegalne gradnje na Zavali, maslinik i borovi su posječeni, a beton tzv. vila doseže do plićaka. Već nekoliko godina čak i tako betoniranoj uvali je nemoguće prići, jer je prilaz zabranjen zbog opasnosti od nezavršenih građevinskih radova", kaže Vukićević. Stručnjaci smatraju da je krajnje vrijeme da se prestane s betonizacijom plaža i obale, te pozivaju na poduzimanje niza drugih konkretnih mjera, bez obzira koliko bi to moglo stajati.  

Pave Župan Rusković:

Graditi manje, a projekte uklopiti u prirodu
"Crna Gora mora biti vrlo oprezna u strategiji razvoja turizma, koji ne bi smio ići u pravcu građenja megahotela i velikih apartmanskih naselja. Bolje je imati manje kapaciteta, ali dobru uslugu, dobru ponudu, veću cijenu, a konačan financijski rezultat bit će bolji nego da je bilo puno više objekata, s manjom cijenom i lošijom ponudom. Treba vrlo oprezno napraviti projekte koji će se uklopiti u prekrasnu prirodu", rekla je 2006. godine u razgovoru za Radio Slobodna Europa Pave Župan Rusković, tada članica Strateškog odbora Svjetske turističke organizacije i bivša ministrica turizma u Vladi Hrvatske.

Marketing sutrašnjice

Panel ‘Mediji i marketing’: Koja su tri najveća pomaka obilježila ovu godinu

alat za uštede i konkurentsku prednost

Svatko tko se registrira do kraja ove godine dobiva 100 besplatnih računa