Crnogorski premijer Milo Đukanović najavio je ovih dana da će Crna Gora idućih godina "biti najdinamičnija investicijska destinacija u regiji" ustvrdivši da postoje pretpostavke za brži gospodarski rast u sektoru turizma, energetike, infrastrukture i agrara te da će izlazak Crne Gore iz gospodarske krize ovisiti o realizaciji devet velikih investicija vrijednih 3,8 milijardi eura, koje bi trebale biti realizirane idućih pet godina.

Crnogorski premijer je, u cjelodnevnim razgovorima s crnogorskim gospodarstvenicima u Privrednoj komori u ponedjeljak, kazao da je njegova vlada definirala nekoliko prioritetnih područja u kojima postoje pripremljeni razvojni projekti koji se već realiziraju ili će se uskoro početi ostvarivati.

Kada će i kako Crna Gora izići iz gospodarske krize ovisit će o realizaciji devet velikih investicija vrijednih 3,8 milijardi eura, istaknuo je Đukanović, a te bi investicije, prema vladinoj analizi makroekonomskih kretanja, trebale biti završene do kraja 2018. godine. Podsjetio je da su neke od njih već započete, poput projekta proširenja marine Porto Montenegro u Tivtu i turističko-stambenih kompleksa Luštica bej na Luštici i azerbejdžanskog u Kumboru, a za neke se znaju ulagači, ali se čeka završetak planova ili imovinskih sporova, kao u slučaju projekta izgradnje novog hotela u zaljevu Pržno kod Tivta na mjestu nekadašnjeg hotela "Plavi horizonti", podmorskog energetskog kabla za Italiju te nastavka projekta revitalizacije Svetog Stefana, koji realizira poznati turistički konzorcij Aman.

Za drugi blok Termoelektrane Pljevlja u tijeku je tender za investitora, a preostale tri velike investicije spominju se već godinama, a riječ je o autoputu Bar-Boljare, žičari Kotor-Lovćen i Rudniku ugljena i termoelektrani Maoče.

Ove investicije bi, prema očekivanjima vlade, tijekom izgradnje i kasnijeg korištenja otvorile 10.000 radnih mjesta i imale najznačajniji utjecaj na rast gospodarstva i bruto domaćeg proizvoda.

Većinu ovih investicija vode poznate svjetske kompanije, koje, smatra se, ne bi trebale imati problema s osiguranjem novca, a njihov utjecaj na crnogorsko gospodarstvo ovisit će o uključivanju crnogorskih tvrtki i radnika i korištenju domaćih sirovina ili proizvoda.

Planirane investicije u marinu Porto Montenegro, kojim upravlja tvrtka kanadskog milijardera Petera Munka, iznose 100 milijuna eura, a najvećim dijelom se odnose na proširenje marine za 180 vezova i izgradnju luksuznog hotela Regent.

Kompanija Luštica Development, u kojoj 90 posto ima egipatsko-švicarski konzorcij Orascom, a 10 posto crnogorska vlada, do sada je u turističko-stambeni i nautički kompleks investirala 35 milijuna eura. Za sada je na ovoj ekskluzivnoj lokaciji na ulasku u Bokokotorski zaljev, započeta izgradnja 10 stambenih zgrada i prve od dvije marine. Ukupna investicija do 2018. trebalo bi iznositi milijardu i 100 milijuna eura.

Inovativna platforma

Hrvatska želi više gostiju visoke platežne moći

Brže i jednostavnije

Digitalizacija procesa pacijenta: Od naručivanja do praćenja – sve na jednom mjestu

U kompleksu bivše vojarne u Kumboru u tijeku su pripremni građevinski radovi za gradnju turističko-stambenog naselja, a značajnije investicije iz azerbejdžanskog SOKAR-a najavljuju za iduću godinu. Investitor je ljetos najavio da će cijeli posao izgradnje luksuznog hotela, 180 hiljada kvadrata stambenog i poslovnog prostora, marine i pješčane plaže završiti za 32 mjeseca. Ukupna investicija procijenjena je na 500 milijuna eura, a najavljeno je zapošljavanje čak 3.000 domaćih radnika, većinom građevinaca.

Projekt novog hotela u zaljevu Pržno kod Tivta, na mjestu nekadašnjeg hotela "Plavi horizonti", najavljen je prije tri godine. Ova investicija je predviđena u iznosu od 250 milijuna eura.

Za drugi blok TE Pljevlja još je u toku tenderska procedura, a u igri su kineske, slovačke i češke tvrtke. Prema vladinoj procjeni, očekivana investicija za drugi blok je 280 milijuna eura, a zajedno s izgradnjom novog rudokopa trebala iznositi oko 500 milijuna eura.

Za žičaru Kotor-Lovćen, koja je tu postojala i prije 100 godina, izrađena je planska dokumentacija, a planirana je investicija vrijedna oko 50 milijuna eura.

Izgradnja autoputa, odnosno samo dionice od Smokovca do Mataševa, najteže dionice o kojoj se priča već desetljeće, procijenjena je na 800 milijuna eura. Prema sadašnjim planovima vlade, bila bi financirana iz dugoročnog kredita, a već godinu su u tijeku pregovori s kineskim partnerima. Prema ranijem planu, u prvu fazu početka radova, koju Đukanović najavljuje veljaču, bilo bi uloženo 100 milijuna eura.

"To su projekti koji definitivno generiraju oko 3,8 milijardi eura koje se moraju potrošiti, a na nama je sada da vidimo kako ćemo se organizirati da iskoristimo najviše benefita od te investicijske potrošnje koja će se dogoditi", poručio je Đukanović.

"Crnogorsko gospodarstvo će, prema procjeni Svjetske banke (SB), u idućoj godini porasti 2,5 posto, jer se upravo očekuje realizacija najavljenih investicija, posebno u turizmu i energetici", kazala je nedavno u razgovoru s crnogorskim dužnosnicima Sanja Madžarević-Šujster, viša ekonomistica Svjetske banke za Hrvatsku i Crnu Goru.