Nadzor nad zaraznim bolestima predstavljao najveći dio u procesu screeninga za područje zdravstva. Bernard Kaić iz Službe za epidemiologiju HZJZ kaže da je u području nadzora nad zaraznim bolestima Hrvatska potpuno usuglašena s EU. “Isto tako, cjelokupni nadzor nad zaraznim bolestima je javnozdravstveni prioritet i u Hrvatskoj. Iako je epidemiološka situacija u vezi sa zaraznim bolestima relativno povoljna, ometanje provedbe preventivnih i protuepidemijskih mjera moglo bi pogoršati situaciju na taj način da se ponovno pojave bolesti kojih kod nas više nema, a bolesti koje su sada pod kontrolom mogle bi ugroziti čitavo stanovništvo”, kaže Kaić i dodaje da je organizacija službe za epidemiologiju u Hrvatskoj podređena činjenici da se u mnogim situacijama radi o hitnoj medicinskoj struci, koja zbog karakteristike posla (zarazne bolesti, koje ugrožavaju čitavo stanovništvo, pa i druge zemlje) mora biti koordinirana s jednog mjesta, tj. s nacionalne razine.

Tri razine zaštite
Služba za epidemiologiju u Hrvatskoj je organizirana u tri razine zdravstvene zaštite. Služba za epidemiologiju zaraznih bolesti HZJZ-a, kao tercijarna razina, uz konzilijarnu funkciju, obavlja i funkciju koordinacije rada čitave službe na području Hrvatske. Djelatnost epidemiologije je jedinstvena i ne dijeli se na zarazne i nezarazne bolesti, no zbog obujma posla i načina rada na nacionalnoj razini, u Hrvatskom zavodu za javno zdravstvo (HZJZ) epidemiologija je podijeljena na Službu za epidemiologiju zaraznih bolesti i Službu za epidemiologiju kroničnih masovnih bolesti.Služba za epidemiologiju zaraznih bolesti HZJZ, zajedno s mikrobiološkom i ekološkom laboratorijskom djelatnošću, čini Referentni centar za epidemiologiju Ministarstva zdravstva i socijalne skrbi, a za područje zaraznih bolesti ima funkciju centra za sprečavanje i suzbijanje bolesti. Osim državnog posla nadzora nad zaraznim bolestima, ova Služba je “focal point” za Međunarodne zdravstvene propise (IHR) Svjetske zdravstvene organizacije i partner Europskom centru za sprečavanje i suzbijanje bolesti (ECEDC), te je dio sustava ranog uzbunjivanja Svjetske zdravstvene organizacije i Europske unije. Kaić kaže da osim poslova interventne i hitne epidemiologije, Služba dnevno prati zarazne bolesti u Hrvatskoj, te redovito izvještava i pravi epidemiološke znanstvene analize stanja u zemlji i svijetu. “Uz to, izrađujemo ekspertna mišljenja i epidemiološke analize za potrebe hrvatskih državnih institucija, izrađujemo program mjera zdravstvene zaštite za zarazne bolesti u Hrvatskoj, predlažemo program obveznih cijepljenja Ministru zdravstva, te nadziremo provedbu i evaluiramo program obveznih cijepljenja”, kaže Kaić.

Pripravnost 24 sata
U Službi, koju vodi prof. dr. sc. Ira Gjenero-Margan, a koja ukupno ima 14 zaposlenih vodi se i nekoliko nacionalnih registara: registar za HIV/AIDS, za tuberkulozu, registar nuspojava cijepljenja, oboljelih od legionarske bolesti i trbušnog tifusa. U Službi se nalazi i jedinica za individualnu epidemiološku zaštitu (cijepna stanica), a za potrebe zemlje i međunarodnih sustava ranog uzbunjivanja Služba osigurava trajnu pripravnost epidemiologa kroz 24 sata dnevno. (NN) Kaić kaže da su zahvaljujući provedbi Programa obveznih cijepljenja u Hrvatskoj eradicirane dječja paraliza, difterija i novorođenački tetanus, a ostale bolesti protiv kojih se cijepi su reducirane na 94 do 99 posto. “Cijepljenje se i dalje mora provoditi jer ove bolesti su prisutne u svijetu i mogu u bilo kojem trenutku biti unesene u zemlju, a samo će visoka procijepljenost stanovništva spriječiti da unesene bolesti poprime velike razmjere”, naglašava Kaić i dodaje da se više od 99 posto hrvatskog stanovništva cijepi. Oko tri tisuće pedijatara, neonatologa, liječnika obiteljske medicine, liječnika školske medicine i epidemiologa cijepi djecu, mlade i odrasle. Svaki dan se u Hrvatskoj primijeni oko tri tisuće cjepiva prema programu cijepljenja. “Zahvaljujući tome što 99 posto ljudi koje poznajemo koristi taj ogromni mehanizam, epidemija ospica koja se ovo proljeće javila u Hrvatskoj, nakon što je bolest unesena, trajala je manje od dva mjeseca, a oboljelo je pedesetak osoba, u Švicarskoj epidemija ospica traje već dvije godine s tisućama oboljelih, u Italiji također.

Činjenice

Obvezno cijepljenje
Zadnjih deset godina program obveznih cijepljenja doživio je najznačajnije promjene u povijesti. To je razdoblje obilježeno velikim porastom broja novih cjepiva.

Podizanje standarda
Za suzbijanje nekih bolesti ključno je cijepljenje (ospice, rubeola), za neke suzbijanje prenosioca (malarija), za neke podizanje higijene standarda (tifus, zarazna žutica), za neke pravodobno otkrivanje. Epidemiološka služba dnevno prati zarazne bolesti .