Međunarodna agencija za energiju (IEA) predložila je članicama da iz strateških rezervi koordinirano otpuste 400 milijuna barela nafte kako bi se obuzdao skok cijena ‘crnog zlata’ u uvjetima izraelsko-američkog napada na Iran.
Zemlje članice jednoglasno su prihvatile prijedlog, objavio je izvršni direktor IEA-e Fatih Birol.
Raspored otpuštanja nafte iz rezervi bit će određen prema okolnostima u svakoj pojedinoj članici, rekao je Birol, uz napomenu da će pojedinosti biti objavljene naknadno.
IEA će nastaviti pozorno pratiti razvoj situacije na globalnim tržištima nafte i plina, naglasio je Birol.
Američki dužnosnici rekli su da bi iz rezervi trebalo biti otpušteno 300 do 400 milijuna barela nafte.
Japan je već najavio da će iz državnih i korporativnih zaliha otpustiti oko 80 milijuna barela, u sklopu koordinirane mjere članica agencije, ako dogovor bude postignut.
“Japan neće čekati službeno odobrenje IEA-e za koordinirano otpuštanje rezervi već će prvi poduzeti mjere za normalizaciju ravnoteže ponude i potražnje,” rekla je premijerka Sanae Takaichi.
Njemačka će plasirati 2,64 milijuna tona nafte iz strateških rezervi, odnosno 19,51 milijun barela, objavila je ministrica gospodarstva Katherina Reiche.
Članice IEA-e trenutno drže u strateškim rezervama više od 1,2 milijardi barela, a još 600 milijuna barela drže kompanije prema zakonskim obavezama.
Zalihe moraju pokrivati najmanje 90 dana prosječnog neto uvoza nafte, a članice moraju biti spremne zajednički odgovoriti na ozbiljne poremećaje opskrbe.
Uz 21 članicu EU, skupina obuhvaća još 11 zemalja, uključujući SAD, Veliku Britaniju, Tursku, Novi Zeland, Japan, Kanadu i Australiju.
Slovačka i Mađarska još u veljači odlučile su iz rezervi plasirati po 1,8 milijuna barela zbog prekida u opskrbi naftovodom Družba.
Članice G7 već su 2022. na tržište plasirale gotovo 183 milijuna barela u dvije faze, nastojeći osigurati opskrbu i zakočiti rast cijena nakon uvođenja cjenovnog limita za rusku naftu.
Stanje na tržištima nafte pogoršalo se zbog izazova tranzita kroz Hormuški tjesnac i smanjene proizvodnje u regiji.
Rat je smanjio tranzit nafte kroz Hormuški tjesnac, a zemlje Perzijskog zaljeva trenutno izvoze manje od 10 posto predratne proizvodnje, navodi IEA.
Tjesnacem je 2025. godine prolazilo oko 20 milijuna barela nafte i naftnih proizvoda dnevno, što odgovara četvrtini svjetske trgovine morem.
Izvoznici su prisiljeni smanjiti proizvodnju nafte i ukapljenog plina, a alternativne opcije za izvoz ograničene su jer samo Saudijska Arabija i UAE imaju kapacitete za zaobilaženje Hormuškog tjesnaca.
Poremećaji ugrožavaju i isporuku druge robe, uključujući umjetna gnojiva, pri čemu Hormuškim tjesnacem prolazi više od 30 posto uree i oko 20 posto dušičnih gnojiva i fosfata.
Takva situacija nosi rizik poskupljenja hrane i dovodi u pitanje opskrbu prehrambenim proizvodima.
Važna obavijest:
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Poslovni.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Poslovni.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.Uključite se u raspravu