Indijske oporbene stranke, poljoprivredne udruge i trgovinski stručnjaci izrazili su zabrinutost zbog privremenog trgovinskog sporazuma između Indije i Sjedinjenih Država, nakon što su u petak objavljeni dodatni detalji. U zajedničkoj izjavi potvrđeno je da će Indija tijekom pet godina kupiti američku robu u vrijednosti od 500 milijardi dolara, no pritom nije spomenuta eventualna obveza New Delhija da obustavi kupnju ruske nafte, piše BBC.

Ranije prošlog tjedna dvije su zemlje objavile postizanje trgovinskog dogovora, prema kojem će SAD smanjiti carine na indijsku robu na 18 posto, s dosadašnjih 50 posto. Iako su završni pregovori još u tijeku, privremeni sporazum otvorio je niz pitanja.

Daje li Indija više nego što dobiva?

Prema okviru sporazuma, Indija se obvezala smanjiti svoje standardne carine na sve američke industrijske proizvode, kao i na niz prehrambenih i poljoprivrednih proizvoda. Sjedinjene Države, s druge strane, smanjit će recipročna carinska davanja koja se trenutačno primjenjuju na oko 55 posto indijskog izvoza – i to s 50 na 18 posto.

Takav aranžman upućuje na „neuravnoteženu razmjenu”, smatra think tank Global Trade and Research Initiative (GTRI) iz New Delhija. Sličan stav zauzimaju i oporbeni čelnici, među kojima i bivši indijski ministar financija P. Chidambaram, koji tvrdi da je okvir sporazuma „izraženo nagnut u korist SAD-a” te da je „asimetrija očita”.

Ministar trgovine Piyush Goyal odbacuje takve kritike, ističući da je carinska stopa od 18 posto među najnižima koje SAD primjenjuje na svoje trgovinske partnere te da će ona potaknuti radno intenzivne sektore poput tekstila, kože i industrije dragulja. Većina industrijskih udruženja sporazum je zasad pozdravila.

Hoće li Delhi prestati kupovati rusku naftu?

Još uvijek nije jasno je li Indija preuzela obvezu obustave kupnje ruske nafte. Predstavljajući sporazum prošlog tjedna, američki predsjednik Donald Trump izjavio je da se Indija na to obvezala, no takva odredba ne nalazi se u zajedničkoj izjavi. U zasebnoj izvršnoj uredbi Trump je naveo da će SAD pratiti hoće li Indija nastaviti kupovati rusku naftu „izravno ili neizravno”, te da će to utjecati na eventualno ponovno uvođenje carine od 25 posto.

Goyal je u intervjuu za agenciju ANI rekao da odluke o nabavi nafte donose „pojedinačne kompanije” te da trgovinski sporazum „ne određuje tko će što kupovati i od koga”. Rusija je u međuvremenu poručila da iz New Delhija nije zaprimila nikakvu obavijest o obustavi isporuka. Prema medijskim izvješćima, indijske rafinerije zasad izbjegavaju nove kupnje ruske nafte, no dio isporuka već je ranije ugovoren i još uvijek je planiran. Izostanak jasnog službenog stajališta Indije dodatno je potaknuo oporbene tvrdnje da se preuzimaju obveze bez jasnog parlamentarnog mandata.

„Uvjetujući ukidanje kaznene carine od 25 posto potpunim prestankom izravnog i neizravnog uvoza ruske nafte, Washington je trgovinu pretvorio u instrument pritiska na indijsku vanjsku politiku”, napisao je stručnjak za strateška pitanja Brahma Chellaney na platformi X.

Građevinski sektor

Kako se tvrtke mogu zaštititi od nestabilnosti tržišta energije? Jednostavno je

digitalna otpornost

Upravljanje rizicima više nije igra na papiru – DORA zahtijeva rezultate

pomoć u blokadi ruskog izvoza 

Trump: Indija će, umjesto od Irana, naftu kupovati od Venezuele

Može li sporazum naštetiti poljoprivrednicima?

Sporazum je izazvao snažno protivljenje indijskih poljoprivrednih sindikata, koji upozoravaju da bi smanjenje carina na američke poljoprivredne proizvode moglo potkopati domaće proizvođače.
Samyukt Kisan Morcha, savez koji je predvodio masovne prosvjede protiv spornih poljoprivrednih zakona 2020. i 2021., poručio je da bi liberalniji uvoz proizvoda poput sušenih destilerskih ostataka, sojinog ulja, crvenog sirka, orašastih plodova i voća mogao smanjiti prihode poljoprivrednika.

Savez je zatražio ostavku ministra trgovine i najavio pojačavanje prosvjeda. Prema GTRI-ju, dodatni je problem nedostatak jasnoće oko „dodatnih poljoprivrednih proizvoda” uključenih u smanjenje carina.
U bilješci brokerske kuće Systematix Research navodi se da bi uključivanje prehrambenih i poljoprivrednih proizvoda moglo izazvati „snažan domaći otpor”, osobito zbog pritiska na cijene kukuruza, soje, mliječnih proizvoda i orašastih plodova.

Goyal tvrdi da Indija nije ponudila ustupke u području mliječnih proizvoda, genetski modificiranih proizvoda, mesa ni peradi, te da su zaštitni mehanizmi za poljoprivrednike osigurani. Prema njegovim riječima, sporazum će dugoročno pomoći farmerima kroz veće izvozne mogućnosti.

Je li obećanje o kupnji robe vrijedne 500 milijardi dolara realno?

U okviru sporazuma Indija je izrazila namjeru da u pet godina kupi američku robu u vrijednosti od 500 milijardi dolara, uključujući energente, zrakoplove, tehnološke proizvode i koksni ugljen.
Kritičari dovode u pitanje ostvarivost tog cilja.

GTRI upozorava da bi to zahtijevalo da se indijski godišnji uvoz iz SAD-a više nego udvostruči svake godine, pri čemu se odluka uvelike oslanja na privatni sektor, koji nije pod izravnom kontrolom države.
Prema Systematix Researchu, takva bi obveza mogla „napuhati indijski uvozni račun i narušiti trgovinski suficit sa SAD-om”, uz dugoročan pritisak na vanjsku ravnotežu.

Goyal, međutim, cilj opisuje kao „iznimno konzervativan”, navodeći rastuću potražnju za zrakoplovima, energijom i opremom za podatkovne centre. Ističe da Indija već ima narudžbe zrakoplova vrijedne desetke milijardi dolara te očekuje rast ukupnog uvoza kako se gospodarstvo bude širilo. Unatoč brojnim otvorenim pitanjima, indijska su burzovna tržišta snažno porasla nakon objave sporazuma, uz očekivanja da će niže carine, jače energetske veze i produbljena gospodarska suradnja sa SAD-om dodatno poduprijeti gospodarski rast zemlje.