Globalna opskrba dizelskim gorivom ostat će ozbiljno ograničena zbog manjka slobodnih rafinerijskih kapaciteta, ruske zabrane izvoza i približavanja zimske sezone. Vodeći ljudi naftne industrije upozoravaju da su zalihe pri dnu, dok nestašica gura cijene i rafinerijske marže na rekordne razine, piše Reuters.
Svjetska opskrba dizelom ostat će kritično ograničena i tijekom zime, a stanje se neće lako popraviti zbog manjka slobodnih rafinerijskih kapaciteta, ruske zabrane izvoza i približavanja vrhunca sezonske potražnje. Na to su u utorak upozorili vodeći ljudi naftne industrije na konferenciji APPEC u Singapuru.
Ratovi u Ukrajini i Iranu dodatno su pogodili rad rafinerija u Rusiji i na Bliskom istoku, smanjili dostupnost prerađenih naftnih derivata te pogurali marže na dizel na rekordne razine u Europi i SAD-u.
Russell Hardy, izvršni direktor Vitola, jedne od najvećih svjetskih trgovačkih kuća za energente, opisao je razmjere problema. „Doista postoji nestašica derivata jer nam nedostaje dva milijuna barela dnevno iz Rusije, a nedostaje nam i gotovo dva milijuna barela dnevno s Bliskog istoka“, rekao je.
Situacija sa sirovom naftom nešto je povoljnija. Prema Hardyju, Bliski istok trenutačno izvozi oko devet milijuna barela sirove nafte dnevno, ali samo oko milijun barela naftnih derivata.
Problem je u tome što rafinerije ne prerađuju dovoljno nafte da bi spriječile daljnje povlačenje goriva iz postojećih zaliha. „Neprestano trošimo viškove koji postoje diljem svijeta i prilično smo na dnu naših zaliha“, upozorio je Hardy.
Dizel u SAD-u dosegnuo rekord
Posljedice su već vidljive na tržištu. Cijena dizela u SAD-u krajem prošlog tjedna dosegnula je rekordnu razinu, dok je takozvani crack spread, pokazatelj profitabilnosti rafinerijske prerade, dosegnuo rekordnih 108,02 dolara po barelu.
Mark Senn, viši potpredsjednik za globalno trgovanje u Phillipsu 66, upozorio je da većina američkih rafinerija već radi punim kapacitetom, zbog čega nema mnogo prostora za dodatno povećanje proizvodnje.
„Kada gledate prema zimskoj sezoni koja dolazi u trenutku kada postoji znatan manjak zaliha dizela, stvarate okruženje u kojem bi se snaga tih tržišta mogla nastaviti“, rekao je Senn.
Dodatni problem predstavljaju niske zalihe destilata, kategorije koja uključuje dizel i loživo ulje. Američka Uprava za energetske informacije procjenjivala je da bi zalihe destilata na kraju ljetne sezone mogle biti oko devet posto ispod petogodišnjeg prosjeka.
Takva situacija ostavlja manje prostora za odgovor na nove poremećaje tijekom zime, bilo da je riječ o dodatnom rastu potražnje, geopolitičkim problemima ili neplaniranim zastojima u rafinerijama.
Europa posebno izložena rastu cijena
Europa je u posebno osjetljivom položaju jer troši više dizela nego što ga njezine rafinerije mogu proizvesti te se zato oslanja na velik uvoz iz drugih regija. Ta je ovisnost postala još izraženija nakon prekida većine tradicionalnih ruskih isporuka.
Prema podacima koje prenosi Reuters, europski uvoz dizela pao je s 1,97 milijuna barela dnevno u siječnju 2026. na 1,56 milijuna barela dnevno u srpnju, dok su rat u Iranu i ukrajinski napadi na ruske rafinerije dodatno smanjili globalno raspoložive količine.
Problem je tim veći što su Rusija, Bliski istok i Azija tradicionalno među ključnim izvoznicima dizela. Prema IEA-i, njihov je zajednički izvoz dizela u srpnju bio 1,3 milijuna barela dnevno manji nego godinu ranije, što odgovara otprilike petini ukupne svjetske pomorske trgovine tim gorivom.
Dizel pritom nije važno gorivo samo za osobne automobile. Ključan je za cestovni teretni promet, poljoprivredu i velik dio industrije, pa se svaki ozbiljniji rast cijena brzo prelijeva na troškove prijevoza i proizvodnje.
Zbog toga je Europa posebno osjetljiva na novi val poskupljenja. Skuplji dizel može povećati troškove distribucije hrane, industrijske robe i drugih proizvoda, stvarajući dodatni inflacijski pritisak upravo u trenutku kada su cijene energije ponovno u fokusu europskih gospodarstava.
Visoke cijene već ruše potražnju
Vitol očekuje da će upravo visoke cijene i manjak raspoloživog goriva imati vrlo snažan učinak na potrošnju. Hardy procjenjuje da će globalna potražnja za naftom u 2026. biti oko 1,5 milijuna barela dnevno niža nego 2025. godine.
To bi moglo djelomično ublažiti pritisak na tržište, ali problem s rafinerijskim kapacitetima i dostupnošću dizela neće nestati preko noći.
Hardy je posebno ukazao i na Kinu. Razlika između kineskog uvoza sirove nafte u 2025. i 2026., koja iznosi između pet i šest milijuna barela dnevno, prema njegovim riječima nije održiva. Očekuje da će se ta razlika smanjivati prema kraju godine kako bi Kina osigurala dovoljno goriva za zimu.
El Niño mogao bi utjecati na zimsku potražnju
Dodatna nepoznanica je vrijeme. Američki NOAA procjenjuje da postoji više od 90 posto vjerojatnosti da će El Niño tijekom jeseni i zime 2026./2027. biti vrlo snažan.
Takav događaj može utjecati na temperature i obrasce oborina u različitim dijelovima svijeta, a time i na potražnju za energijom. Međutim, NOAA upozorava da čak ni vrlo snažan El Niño ne jamči jednake vremenske posljedice u svim regijama.
Zato zasad nije moguće računati na topliju zimu kao rješenje problema. Tržište dizela u zimsku sezonu ulazi s ograničenim rafinerijskim kapacitetima, poremećenim isporukama iz Rusije i s Bliskog istoka te zalihama koje industrija već sada opisuje kao vrlo niske.
Važna obavijest:
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Poslovni.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Poslovni.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.Uključite se u raspravu