Kandidat za posao u Hrvatskoj uskoro bi trebao puno ranije znati kolika ga plaća čeka na novom radnom mjestu. Nova europska pravila o transparentnosti plaća trebala bi stati na kraj praksi u kojoj ljudi prolaze prijave, razgovore i testiranja, a tek pred sam kraj selekcijskog postupka doznaju koliko posao zapravo vrijedi.
Rok za prijenos Direktive o transparentnosti plaća u nacionalna zakonodavstva istekao je 7. lipnja 2026., ali većina država članica, uključujući Hrvatsku, nije ga ispunila na vrijeme. Pravila ipak stižu, a hrvatski poslodavci već se pripremaju za promjene koje će zahvatiti oglase za posao, pregovore o plaći, interne sustave nagrađivanja i izvještavanje o razlikama u primanjima.
Koliko takva regulacija može brzo promijeniti tržište rada pokazuje Italija, piše Euronews. Ondje je udio oglasa za posao koji sadrže podatak o plaći porastao s 26 posto u srpnju 2025. na čak 61 posto u srpnju 2026., prema podacima globalne platforme za zapošljavanje Indeed.
Italija tako sada među pet najvećih europskih gospodarstava ima najveći udio oglasa s objavljenom plaćom, a u srpnju je prvi put prestigla i Ujedinjeno Kraljevstvo, gdje je plaća bila navedena u 60 posto oglasa.
„Italija se nameće kao predvodnica transparentnosti plaća među velikim europskim gospodarstvima, a podaci sugeriraju da regulacija doista stvara razliku“, rekao je Pawel Adrjan, direktor ekonomskih istraživanja u Indeedu, za Euronews Business.
Zašto EU mijenja pravila
Velika većina Europljana još uvijek u trenutku prijave na posao ne zna koliko bi bila plaćena, jer taj podatak nije naveden u oglasu. Kandidati pritom često ulažu mnogo vremena u prijavu, odlaze na razgovore, a u nekim slučajevima rješavaju i praktične testove znanja i vještina.
Unatoč tome, plaću mogu doznati tek pri kraju uspješnog selekcijskog postupka. Često imaju vrlo malo informacija i o tome koliko za isti ili sličan posao zarađuju drugi zaposlenici u istoj tvrtki.
Europska komisija upozorava da takva netransparentnost može pridonijeti diskriminaciji u plaćama i povećavati rodni jaz u primanjima. Upravo zato EU je donio Direktivu o transparentnosti plaća.
Prema podacima koje prenosi PwC, među državama koje su rano krenule s prijenosom Direktive nalaze se Italija, Slovačka, Malta, Litva i Grčka, dok je provedba u nizu drugih članica kasnila.
Španjolska je ostvarila ograničen napredak, Njemačka je provedbu odgodila do početka 2027., dok je status Francuske još nejasan.
Italija pokazuje koliko se tržište može brzo promijeniti
Promjena u Italiji tijekom samo godinu dana posebno je velika. U srpnju 2025. samo je 26 posto oglasa sadržavalo podatak o plaći, dok je godinu poslije taj udio dosegnuo 61 posto.
„Udio talijanskih oglasa za posao koji navode plaću skočio je s 35 posto u siječnju na 61 posto u srpnju, a rast se dodatno ubrzao nakon lipanjske provedbe Direktive EU-a o transparentnosti plaća“, rekao je Adrjan.
Italija je pritom otišla i dalje od minimalnih zahtjeva Direktive te od poslodavaca zahtijeva da raspon plaće navedu izravno u oglasu za posao, tako da kandidat tu informaciju zna i prije nego što odluči prijaviti se.
Adrjan ističe da je rast počeo još prije isteka europskog roka jer su se neki poslodavci unaprijed prilagodili novim pravilima. Nakon što su ona stupila na snagu, transparentnost plaća dodatno se ubrzala.
Iako Ujedinjeno Kraljevstvo više nije članica EU-a, ono je od početka Indeedove serije podataka 2020. imalo najveći udio oglasa s navedenom plaćom. U siječnju 2020. ona je bila navedena u 40 posto britanskih oglasa.
U srpnju 2026. Italija ga je prvi put prestigla s 61 posto oglasa naspram britanskih 60 posto.
Ostale promatrane zemlje znatno zaostaju. Nizozemska je na 49,5 posto, Francuska na 43 posto, dok je u Španjolskoj plaća navedena u 18 posto, a u Njemačkoj tek u 14 posto oglasa.
A što nova pravila znače za Hrvatsku?
Hrvatska je Direktivu trebala prenijeti u nacionalno zakonodavstvo do 7. lipnja 2026., ali provedba nije dovršena u zadanom roku.
To, međutim, ne znači da se promjene neće dogoditi. Hrvatska gospodarska komora već je prije isteka roka upozorila kompanije na nove obveze, a potom započela i s edukacijama poslodavaca o tome kako prilagoditi sustave plaća i zapošljavanja.
Među najvećim izazovima za kompanije bit će definiranje objektivnih kriterija za određivanje plaća, prilagodba internih akata i sustava nagrađivanja te nove obveze izvještavanja.
Posebno će biti pogođene veće kompanije. Prema pravilima Direktive, poslodavci s više od 150 zaposlenih prva izvješća o razlikama u plaćama muškaraca i žena trebaju dostaviti do 7. lipnja 2027. godine.
Za kandidata za posao najvažnija je promjena to što mora pravodobno dobiti informaciju o početnoj plaći ili rasponu plaće za radno mjesto. Poslodavac ga pritom više neće smjeti pitati koliko je zarađivao kod prethodnog poslodavca.
Direktiva ne znači nužno da će svaka država morati propisati obvezno navođenje plaće baš u svakom oglasu. Minimalno pravilo EU-a jest da kandidat tu informaciju dobije prije razgovora ili na drugi pravodoban način, kako bi mogao pregovarati o uvjetima na temelju jasnih podataka.
Nova prava neće se odnositi samo na one koji tek traže posao. Zaposlenici će moći tražiti informacije o kriterijima prema kojima se određuju plaće te o prosječnim razinama plaća za usporedive kategorije radnika, razvrstanima prema spolu.
Ako podaci pokažu neopravdanu razliku u plaćama muškaraca i žena od najmanje pet posto u određenoj kategoriji radnika, a poslodavac je ne može opravdati objektivnim i rodno neutralnim kriterijima niti ispraviti u propisanom roku, Direktiva predviđa zajedničku procjenu plaća s predstavnicima radnika.
Hrvatska već ima određene elemente transparentnosti u državnom i javnom sektoru. Zakon o plaćama u državnoj službi i javnim službama propisuje jednaku plaću za jednak rad odnosno rad jednake vrijednosti te javnu objavu elemenata za obračun plaća za pojedina radna mjesta.
Nova europska pravila taj princip znatno šire i na privatni sektor. Za kompanije to znači da će razlike u plaćama morati biti objašnjive objektivnim i rodno neutralnim kriterijima, a pitanje primanja sve će manje moći ostati isključivo stvar individualnog pregovora između poslodavca i zaposlenika.
Žene u EU-u zarađuju 11,1 posto manje od muškaraca
Rodni jaz u plaćama u Europskoj uniji iznosio je 11,1 posto u 2024. godini, prema Eurostatu. To znači da su žene za svaki euro koji zaradi muškarac u prosjeku zarađivale nešto manje od 89 centi.
„Sljedeći test bit će mogu li druge europske zemlje ostvariti isti prijelaz iz načela transparentnosti u stvarnu praksu“, rekao je Adrjan.
Glavna tajnica Europske konfederacije sindikata Esther Lynch ocijenila je da je nepoštivanje roka za provedbu Direktive „izdaja zaposlenih žena“.
„Tajnost plaća svu moć daje poslodavcu, a žene i njihove sindikate ostavlja bez osnovnih informacija koje su im potrebne kako bi se mogle zauzeti za sebe“, poručila je.
Istraživanje ETUC-a pokazalo je da žene koje rade u Europskoj uniji zbog rodnog jaza u plaćama godišnje gube ukupno 358 milijardi eura, odnosno gotovo 3900 eura po zaposlenoj ženi.
Važna obavijest:
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Poslovni.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Poslovni.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.Uključite se u raspravu