Promjene na tržištu rada posljednjih godina dovele su do znatnog preokreta u prioritetima najmlađe radne generacije – generacije Z, mladih rođenih između 1997. i 2010. godine. Generacija Z razlikuje se od starijih generacija po motivacijama i očekivanjima na poslu.

Oni traže jasna pravila, participaciju u donošenju odluka, fleksibilnost i ravnotežu između privatnoga i poslovnog života. Nestrpljivi su u karijeri, žele brze povratne informacije i napredak te visoku transparentnost, osobito kad je riječ o plaći. Također, imaju snažniji osjećaj za vlastite vrijednosti i traže smisao u radu.

Autonomija i inkluzivnost
Nasuprot tome, starije generacije više cijene stabilnost, lojalnost poslodavcu i prihvaćaju hijerarhijske strukture. One su spremnije na sporiji karijerni razvoj i manje inzistiraju na fleksibilnosti. Generacija Z digitalno je povezana, traži autonomiju i inkluzivnost, dok stariji radnici preferiraju tradicionalniji pristup i formalniju komunikaciju. Iako su donedavno u središtu njihovih očekivanja bili zadovoljstvo poslom, dobra atmosfera i ravnoteža između privatnoga i poslovnog života, danas je za većinu pripadnika generacije Z financijska sigurnost najvažniji faktor pri odabiru i zadržavanju radnoga mjesta.

Sociolog Simon Schnetzer, koji godinama istražuje stavove mladih prema radu, ističe da je upravo niz kriza – od pandemije koronavirusa do snažne inflacije od 2022. – gurnuo novac u središte interesa generacije Z. Mladi su sve svjesniji da zadovoljstvo i ispunjenost na poslu nisu dovoljni ako ne mogu pokriti osnovne životne troškove i osigurati stabilnost u nesigurnim vremenima. Sličan trend bio je vidljiv i nakon financijske krize 2008., kada su tadašnji mladi također postali “djeca krize” – novac je postao ključan zbog osjećaja sigurnosti.

“Kad novca nema dovoljno, on postaje najvažniji, i to zbog sigurnosti. Ostale potrebe postaju manje važne”, ističe Simon Schnetzer. Prema istraživanju instituta Forsa, polovica mladih iz generacije Z razmišlja o promjeni posla, dok ih oko deset posto već ima konkretne planove za to. U ukupnoj populaciji taj je postotak znatno niži, što potvrđuje da su mladi i dalje spremniji mijenjati radna mjesta i tražiti bolje uvjete, pogotovo u nesigurnom gospodarskom okruženju.

Rüdiger Maas iz Instituta za istraživanje generacija objašnjava da su mladi odrasli u razdoblju relativnog blagostanja i uz poruke da imaju dobre šanse na tržištu rada. Tome pridonosi i demografska situacija: velik broj “baby boomera” odlazi u mirovinu, a broj mladih koji dolaze na tržište rada je manji, što dodatno povećava njihovu pregovaračku moć.

Generacija Z traži veću transparentnost u oglasima za posao – čak 85 posto mladih neće se prijaviti na oglas koji ne navodi raspon plaće. Cijene otvorenost i žele znati što mogu očekivati prije nego što uopće pošalju prijavu. Transparentnost plaća postaje standard, a poslodavci koji to ne nude riskiraju gubitak talenata. Uz to, generacija Z očekuje brzu i digitaliziranu komunikaciju, fleksibilnost u radu (posebno mogućnost hibridnog rada) te autentičnost i usklađenost vrijednosti tvrtke s vlastitim vrijednostima. No, financijska sigurnost ostaje temelj – bez zadovoljavajuće plaće, drugi benefiti gube na važnosti.

veliki uspjeh

RoboCup 2026: Hrvatski učenici među najboljima na svijetu u robotici i umjetnoj inteligenciji

ZAMAH INVESTICIJAMA U OBNOVLJIVE IZVORE

Stjepan Čerkez: ENNA je otvorena za suradnju na razvoju velikih vjetroelektrana, solarnih elektrana i baterijskih sustava u Hrvatskoj i regiji

Iako su neka međunarodna istraživanja (primjerice, Randstad i Deloitte) pokazala da generacija Z globalno i dalje visoko cijeni ravnotežu između posla i privatnog života, čak i više od plaće, u sredinama pogođenima inflacijom i ekonomskom nesigurnošću financijska sigurnost ipak preuzima primat. U Hrvatskoj i Njemačkoj, gdje su posljedice inflacije i rasta troškova života izrazite, mladi sve češće ističu plaću kao ključan motivator za promjenu posla.

“Unatoč visokoj inflaciji, početne plaće posljednjih godina nisu znatno porasle. Mladi doista imaju interes što brže i učinkovitije zarađivati više, kako bi i u pogledu inflacije i gospodarske krize mogli biti što stabilniji”, navodi Ronja Ebeling, autorica knjige o generaciji Z.

Prilagodba novim zahtjevima
Poslodavci koji žele privući i zadržati talente iz generacije Z moraju se prilagoditi novim zahtjevima, a to znači transparentno komunicirati o plaći i uvjetima rada, ponuditi mogućnosti za brži napredak i povećanje primanja, osigurati fleksibilnost i podršku mentalnom zdravlju, graditi autentičnu organizacijsku kulturu i usklađenost vrijednosti te jasno komunicirati viziju i sigurnost poslovanja kako bi mladi imali povjerenje u budućnost tvrtke.

Generacija Z odrasla je u svijetu brzih promjena, kriza i nesigurnosti. U takvom okruženju financijska sigurnost postaje prioritet. Poslodavci koji to prepoznaju i prilagode se imat će veće šanse privući i zadržati najmlađe talente na tržištu rada.