Odavde do bilo kuda moto je poslovnog parka u Debertu. Samo što je on 113 kilometara sjeverno od Halifaxa u Novoj Scotiji na istočnoj obali Kanade. Riječ je o nekadašnjoj vojnoj bazi u kojoj su se tisuće vojnika obučavale tijekom Drugog svjetskog rata.
Sada je to mješavina starih zgrada i praznih parkirališta, okruženih rijetkim crnogoričnim šumama. Ali postoje naznake luksuzne i glamurozne budućnosti za ovo područje, piše BBC.
Spa i soba za pušenje cigara
Kanadski kripto mogul Jonathan Baha’i planira pretvoriti nuklearne skloništa od 64 tisuće četvornih metara u stanove otporne na krize gdje milijarderi mogu preživjeti sve vrste kataklizmi.
Projekt od 50 stambenih jedinica, kojim upravlja Baha’iov Fallout Complex Inc, nudit će pogodnosti poput gurmanske hrane iz “samoodrživog” izvora, biometrijskog pristupa, 24-satnog nadzora i medicinskih usluga na licu mjesta. Stanari s privatnim zrakoplovima mogu sletjeti u malu obližnju zračnu luku Debert. Nakon što su 2013. godine za 31.300 kanadskih dolara (22 tisuće američkih dolara) kupili lokaciju, obično nazvanu The Diefenbunker prema kanadskom premijeru koji ih je dao izgraditi, Baha’i je prvo za nju primijenio drugačiji poslovni model koji je uključivao laser tag i povijesne ture, uz mali podatkovni centar.
“U svijetu je u posljednje dvije godine više neizvjesnosti nego u posljednjih 30 godina”, rekao je Paul Mansfield, suvlasnik projekta, lokalnom vijeću prošle jeseni. “To je dovelo do toga da ljudi žele imati policu osiguranja – ‘bunker sudnjeg dana’”. Tvrtka će surađivati s njemačkom kompanijom Bespoke Home and Yacht Security, za koju je Mansfield rekao da je pružala usluge securityja američkom potpredsjedniku J. D. Vanceu i reality zvijezdi Kim Kardashian, iako njihov popis klijenata nije javan.
Preporučene mjere Bespokea za nadolazeći kompleks, koji je već prodao 11 jedinica, uključuju dronove za nadzor perimetra, tvrdi Mansfield. U planovima obnove je izgradnja spa centra, sobe za jogu i salon za cigare. Moderna OLED svjetla replicirat će prirodno svjetlo, a jedan nadzemni bunker koristit će se za uzgoj hrane. Kada vlasnici stanova nisu tamo, jedinice će se iznajmljivati za hotelski boravak, a profit će se dijeliti. Cijena, kako kupnje tako i najma jednog bunkera, ostaju zasad tajna. Što se tiče rentanja postoji mala caka. U slučaju apokalipse, prednost ima pravi vlasnik.
“Ako se nešto takvo dogodi, gost bio bi izbačen”, rekao je Mansfield. Bivši kanadski premijer John Diefenbaker dao je izgraditi sedam bunkera po cijeloj državi kasnih 1950-ih i sredinom 1960-ih, a bili su namijenjen smještaju vladinih dužnosnika u slučaju nuklearnog rata. Bunker u Debertu bio je dizajniran da izdrži gotovo direktan udar nuklearne eksplozije i da održi 329 ljudi najmanje 30 dana. No, do trenutka kada su bunkeri bili dovršeni, već su bili zastarjeli – ciljanje raketama dugog dometa bilo je napredno, a nuklearne bombe postale su premoćne.
Umjesto toga, bunker u Debertu postao je pokrajinski centar za upozorenje na hitne slučajeve prije nego što je zatvoren 1996. kao mjera smanjenja troškova. Baha’i za svoj projekt ne voli izraz “bunker sudnjeg dana”. Iako je izgrađen “da preživi sve”, rekao je, općenito “ne radi se o kraju svijeta, već o pametnoj, praktičnoj pripremi za oluju, odnosno bilo koju vrstu oluje”. Kada je uragan Fiona pogodio Novu Scotiju 2022., otvorio je bunker svojim kolegama i njihovim obiteljima.
“Potpuno je izvan mreže i samodostatan”, rekao je. “Ako bi došlo do masovne oluje na ovom našem području, vlasnici stanova znaju da imaju zajamčeno toplo, sigurno mjesto sa strujom, hranom i svime što im treba.” Baha’i bi se radije usredotočio na ono što će bunker donijeti Debertu i njegovom lokalnom gospodarstvu: turističku destinaciju i podatkovni centar “svjetske klase”.
“To je baš kao da imate stvarno sigurni, prekrasni Airbnb”, rekao je Baha’i. Očekuje se da će projekt biti dovršen početkom sljedeće godine. Iako je projekt uglavnom izazvao interes ljudi na istočnoj obali, privukao je i pozornost cijelog svijeta. Kompleksu će trebati preko 40 hotelskog osoblja i ljudi s vještinama za vođenje podatkovnog centra, a investitori ciljaju na lokalno stanovništvo. Podatkovni centar trebao bi se proširiti na skromnih 15 tisuća četvornih stopa (oko 1400 četvornih metara) i koristit će najnoviju tehnologiju za smanjenje potrošnje energije i ponudu visoke sigurnosti za svoje korisnike, rekao je Baha’i.
Sudbina drugih bunkera u Kanadi pokazuje da postoji malo alternativnih mjesta za Baha’ija da ostvari svoje planove, navodni BBC. Stari nuklearni bunker u Bordenu, Ontario, zaključan je, dok je jedan u Shilu, Manitoba, zakopan. Pod zemljom je. Nakon što je godinama bio napušten i privlačio urbane istraživače, bunker u Nanaimu u Britanskoj Kolumbiji namjerno je poplavljen. A u Penholdu u Alberti, bunker je srušen zbog straha da će ga Hells Angels, najveći svjetski motociklistički klub s opakom reputacijom, kupiti za svoje sjedište.
Nema službenih podataka o tome koliko je koštala izgradnja bunkera u Debertu, ali sklonište slične veličine u Nanaimu u to je vrijeme koštalo dva do tri milijuna kanadskih dolara – oko 30 milijuna kanadskih dolara u današnjoj valuti.
Amerikanci se spremaju
Posjedovanje Diefenbunkera Trenutačno košta oko 60 tisuća kanadskih dolara godišnje. Wessex Institute of Technology, koji se zalaže za očuvanje baštine hladnoratovskih bunkera, rekao je da su mogućnosti njihove upotrebe često ograničene na turizam, visoko sigurnosne objekte i podatkovne centre. A skloništa za katastrofe danas su veliki posao.
U SAD-u već neko vrijeme cvjeta tržište bunkera. Dio je to veće industrije “pripreme” za katastrofe, a prema nekim procjenama, vrijedi najmanje 500 milijuna dolara. Iako se procjene razlikuju, od 20 milijuna do više od 70 milijuna Amerikanaca priprema se za katastrofu. Investitori čak grade kuće s unaprijed postavljenim bunkerima. Istodobno, postojeća vojna infrastruktura sve se više prenamjenjuje za privatnu upotrebu.
U Black Hillsu u Virginiji, bivša baza zrakoplovnih snaga pretvorena je u stambeni kompleks Vivos, “zatvorenu zajednicu za preživljavanje”, a u Kansasu je stambeni kompleks Atlas stvoren u prenamijenjenom vojnom raketnom silosu. No, iako postoji poslovni plan, neki u Debertu, poput Annette Sharpe, tajnice lokalnog Vojnog muzeja, imaju rezerve.
“Kao muzeju, srce mi se slama kad kažem: žao mi je, taj dio povijesti sada je privatno vlasništvo, a oni ga obnavljaju u ne znam što”, rekla je o posjetiteljima muzeja koji žele vidjeti bunker izbliza. Nakon zatvaranja baze, broj stanovnika Deberta pao je s više od 60 tisuća, uključujući vojnike, na sadašnjih oko 1400. Gradonačelnica Deberta Christine Blair, međutim, rekla je da je “novo i jedinstveno” imati jedan od rijetkih preostalih bunkera iz doba Diefenbakera u njezinoj općini. I birači se ne protive projektu stanova, rekla je.
Važna obavijest:
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Poslovni.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Poslovni.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.Uključite se u raspravu