Cestovni promet Europske unije sve je u lošijem stanju. Svakodnevni su čak i prometni kolapsi na njemačkim autocestama koje su donedavno bile sinonim besprijekorne prometne infrastrukture.  

No, ovakvo stanje moglo bi pogodovati uzletu posljednjih desetljeća poprilično zapostavljenog željezničkog prometa. No, u stvarnosti još uvijek gotovo tri četvrtine robe prevezene kopnenim putem u Njemačkoj otpada na cestovni promet. Njemačka uz Francusku i zemlje Beneluxa slovi za najvažniju tranzitnu zemlju unutar Europske unije, javlja Deutsche Welle."Problem s naglim porastom robnog prometa ugrožava promet na autocestama ne samo u Njemačkoj nego se, radi o problemu na razini čitave Europske unije.

Pritom teretni promet nije samo poguban po novčanike poreznih obveznika u Europi, koji popravke infrastrukture plaćaju svojim porezima, nego i po okoliš", poručuje Michael Cramer europski zastupnik njemačke stranke Zeleni.Dosad je izmicalo rješenje problema prometnog kaosa na europskim autocestama s obzirom na tanke investicije u željeznički promet, javlja Deutsche Welle. Cramer smatra da je ključan problem integriranja različitih željezničkih infrastruktura članica EU. "Željeznička mreža u Europi je poput tepiha sašivenog od krpica: u opticaju je jednostavno previše nacionalnih željezničkih standarda koji onemogućuju bolji protok tereta", zaključuje Cramer.No, sudeći prema posljednjem političkom dogovoru kojeg je isposlovala Komisija to će se ubrzo promijeniti.

Naime, u tijeku je posljednje brušenje Četvrtog željezničkog paketa EK koji bi trebao iznjedriti standarde željeznica koji će se primjenjivati na nivou cijele Unije, pa tako i u Hrvatskoj. Bruxelles bi ubuduće odobravao plasiranje na tržište novih operatera, a vodio bi brigu i o provedbi novih jedinstvenih sigurnosnih standarda."Ako uklonimo postojeće tehničke i administrativne prepreke, smanjimo troškove i izbjegnemo distriminaciju, potaknut ćemo rast gospodarstva", izjavio je potpredsjednik Europske komisije i povjerenik za promet Siim Kallas. Procjenjuje kako bi primjena novih pravila trebala kompanijama do 2025. donijeti uštede od čak pola milijarde eura.