Paralelno s pojačavanjem regulatornog stiska u SAD-u, broj lobista velikih banaka u Washingtonu dosegnuo je najvišu razinu od velike financijske krize 2007. do 2009. godine. Ulaganjem u lobističke napore banke nastoje utjecati na zakonodavce da ublaže nova pravila i stroži nadzor nakon propasti nekoliko regionalnih banaka prošlog proljeća.

Krajem 2023. godine 486 federalnih lobista radilo je u ime banaka koje su imale 50 (ili više) milijardi dolara imovine i sedam trgovinskih grupa, pokazuje Reutersova analizi podataka OpenSecretsa, nestranačke politička grupe za transparentnost.

Bojazan kreditora

Radi se o povećanju od 3,4 posto u odnosu na 2022. kada je lobiranje u industriji poraslo na najvišu razinu 2008. Izdaci za lobiranje za sve banke i trgovinske organizacije u analizi Reutersa iznosila je lani 84,6 milijuna dolara, najviše od 2015.

Reuters je analizirao podatke OpenSecretsa za razdoblje od 2008. do 2023., otkrivši da su porast zaposlenih lobista tijekom godina. Broj zaposlenih uključuje registrirane pojedinačne lobiste koji rade za banke, kao i za tvrtke koje banke i trgovačka udruženja angažiraju. U proteklih šest godina jačanje bankarskog lobija uglavnom su poticali zajmodavci s više od 100 milijardi dolara imovine koji spadaju u osam divova Wall Streeta, poput Capital Onea, TD Banka i Truista.

Spomenuta grupa koju su činile 23 banke imala je 255 registriranih lobista prošle godine, 11 posto više nego 2022. – i najviše od velike financijske krize. Potrošnja na lobiranje održava rastuću bojazan banaka nakon što su regulatori administracije predsjednika Joea Bidena na svjetlo dana iznijeli niz prijedloga za suzbijanje zlouporabe poštenog kreditiranja, transakcijskih naknada, kao i povećanja kapitala koji će direktno smanjiti profit vlasnika.

Više kapitala

Regulatori ističu da je cilj suzbiti dugotrajne nepoštene prakse na štetu potrošača, dok će povećanje kapitala učiniti financijski sustav sigurnijim što se smatra prijeko potrebnim nakon bankrota triju banaka prošle godine. Bankari uzvraćaju da su mnoga pravila loše osmišljena i – drakonska.

U drugoj polovini prošle godine industrija je pokrenula posebno žestoku kampanju za odbijanje predloženih povećanja kapitala. Taj prijedlog, poznat kao “konačan cilj Basela III”, odnosio bi se na banke s imovinom većom od 100 milijardi dolara, a “kapital” ili “Basel” često se pojavljuju u objavama lobiranja banaka.

europski parlament

‘Hrvatska može biti novo energetsko srce Europe’

Budućnost bez dima

Promjene počinju iznutra: Kompanija koja je redefinirala vlastitu budućnost