U sjeni dogovora zemalja izvoznica nafte OPEC da će srezati proizvodnju na razinu iz 2008., britanski naftni div British Petroleum (BP) najavio je da će ponovno početi bušiti u Meksičkom zaljevu, prvi put od kraja travnja 2010. i havarije svoje platforme Deepwater Horizon, čija je eksplozija usmrtila 11 i ozlijedila 20-ak radnika, izazvavši i ekološku katastrofu neviđenu u američkim vodama.  

Nova platforma zvat će se Mad Dog 2 (Bijesni pas), proširenje postojeće oko 190 milja južno od New Orleansa, a ulaganje u njenu gradnju i puštanje u rad stajat će BP oko 9 milijardi dolara, više nego dvostruko manje od prvotno procijenjenih 20 milijardi. "Ova naša odluka pokazuje da veliki dubokomorski projekti i dalje mogu biti ekonomski isplativi u okruženju niskih cijena nafte u Americi, pod uvjetom da su projekti utemeljeni na učinkovitoj analizi", reći će Bob Dudley iz vodstva BP-a. Dvije godine trajanja niskih cijena sirove nafte velikane su udaljile od istraživanja prisutnosti ugljikovodika na pučini, zbog čega taj aspekt djelovanja naftnih kompanija zaostaje za onim kopnenim.

"Offshore zaostaje za onshoreom, na kojem smo svjedoci dosad nekonvencionalnih načina crpljenja, poput frakiranja, tj. bušenja iz stijena škriljevca", napominje energetski stručnjak Jim Krane iz "naftnog" Houstona. Analitičar Mark Tabrett drži da je BP-ov plan naznaka "optimizma kompanija da vjeruju u oporavak cijena.""Ako do oporavka i ne dođe, kompanije su sigurne da mogu krenuti s istraživanjima podmorja kad su cijene barela oko 50 dolara", misli on, dodajući da je već velika stvar sama odluka da se ponovno krene u offshore biznis, na koji su ljudi, kaže Tabrett, kroz dvije godine i zaboravili.

Projekt Mad Dog bi trebao početi s proizvodnjom nafte krajem 2021. godine, s kapacitetom od najviše 140.000 barela dnevno iz 14 izvora. Partneri britanskom BP-u u poslu su australski BHP Billiton i američki Chevron, koji tek trebaju odlučiti o svojem doprinosu. Nakon što je 20. travnja 2010. na izvoru Macondo eksplodirala platforma Deepwater Horizon, izlijevanjem 35-60 tisuća barela nafte dnevno zagađena je trećina Meksičkog zaljeva, a BP je na sanaciju potrošio više od milijardu i pol dolara, u što je uključena i gradnja umjetnih otoka ispred obala države Louisiane. Još 20 milijardi kompanija je prelila u fond za isplate odšteta zbog katastrofe. Osim BP-a, odgovornost za nesreću preuzeli su i podizvođači Halliburton i Transocean.