Na koštano-mišićne bolesti otpada gotovo polovina svih odsustava s posla i 60 posto trajnih nesposobnosti za rad u Europskoj uniji. Te i druge društveno-ekonomske posljedice slaboga zdravstvenog stanja uzrokovanog bolovima u mišićima i zglobovima predstavljaju trošak na teret društava u Europi u iznosu do 240 milijardi eura, pokazalo je upravo objavljeno istraživanje “Fit for Work” britanske istraživačke organizacije The Work Foundation, koje je predstavljeno proteklog tjedna u Europskom parlamentu. Istraživanje je pokazalo da koštano-mišićne bolesti stoje EU između 0,5 i dva posto BDP-a godišnje, a temeljeno je na podacima Eurostatova godišnjaka 2009. godine. Inovativna studija provedena u 25 europskih zemalja otkrila je da 100 milijuna Europljana pati od kroničnih koštano-mišićnih bolova, od toga su oko 40 milijuna radnici, a do 40 posto oboljelih prisiljeno je prestati raditi zbog svoga zdravstvenog stanja.

Golemi gubici
“Koštano-mišićne bolesti očito imaju ozbiljan negativni učinak na radnu snagu Europske unije s obzirom na to da su uzrok milijuna izgubljenih radnih dana – 9,5 milijuna radnih dana u jednoj godini izgubljeno je samo u Ujedinjenom Kraljevstvu”, izjavio je Stephen Bevan, glavni direktor organizacije The Work Foundation, upozorivši da je radna produktivnost potkopana tim često iznimno bolnim zdravstvenim problemima. Autori istraživanja sugeriraju da rano otkrivanje i početak liječenja koštano-mišićnih bolesti u konačnici smanjuje teret na vladine zdravstvene budžete i mjerljivo poboljšava život europskih građana, kao i radni učinak zaposlenih. Štoviše, izvještaj “Fit for Work” također preporučuje novu i sveobuhvatniju metodu evaluacije troškova koja ne uzima u obzir samo izravne troškove medicinskih izdataka nego uključuje i šire društveno-ekonomske okolnosti u financijsku i medicinsku procjenu liječenja koštano-mišićnih i drugih kroničnih bolesti poput radne produktivnosti. Takav bi pristup mogao pružiti potpuniju i možda realniju ocjenu ukupnih troškova i koristi dijagnoze, prevencije i liječenja, tvrde autori istraživanja čiji su porazni rezultati predstavljeni europskim parlamentarcima. Studija je pokazala i veliku važnost ranog početka liječenja kao ključnog čimbenika u omogućavanju ljudima s koštano-mišićnim bolestima da nastave raditi. Ta činjenica pruža temelje za eventualni izračun “premije za ranu intervenciju” koja bi mogla potaknuti vlade i zdravstvene djelatnike da to uzmu u obzir pri raspravi o politici liječenja, upozoravaju autori. Nadalje, britansko istraživanje je pokazalo da ljudi s koštano-mišićnim bolestima koji mogu raditi od toga mogu imati zdravstvene, društvene, psihološke i ekonomske koristi. Drugim riječima, radnici s koštano-mišićnim bolestima koji imaju podršku na poslu produktivniji su i za poslovanje predstavljaju povrat na ulaganje. Osim toga rad povećava osjećaj vrijednosti, ljudi su sretniji i produktivniji te bolje uključeni u društvo. Upravo stoga im treba omogućiti pravodobno otkrivanje i liječenje bolesti koje će ih zadržati izvan bolovanja. “Jedanput kad se vlade naših zemalja slože da su koštano-mišićne bolesti naš prioritet, trebale bi napraviti planove nacionalne dobrobiti i javnog zdravstva koji se tiču tih bolesti, postavljajući okvir za isporuku brige i usluga za oboljele”, izjavila je prilikom predstavljanja istraživanja u Bruxellesu Antonyja Parvanova, bugarska članica Parlamenta.

Milijuni hospitalizacija
Kada je Hrvatska u pitanju, egzaktnih podataka nema. Međutim, prema procjenama hrvatskih liječnika od bolesti, primjerice, kralježnice boluje čak svaka deseta osoba u Hrvatskoj te se zbog njih svake godine obavi čak tri milijuna hospitalizacija. Domaći stručnjaci na području liječenja takvih bolesti već duži niz godina upozoravaju kako je riječ o svojevrsnoj epidemiji koja, nažalost, sve više zahvaća i mladu populaciju. Takvo stanje Hrvatsku smješta u sam europski vrh po oboljenju koje drastično smanjuje radnu sposobnost i kvalitetu života.

Hrvatska

Ne postoji točan izračun
U Hrvatskoj ne postoji točan izračun troškova koje stvaraju bolesti koštano-mišićnog sustava

Prvi uzrok bolovanja
Međutim, prema dostupnim statistikama Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje ta je grupa bolesti na prvome mjestu ljestvice uzroka bolovanja.

Velika potrošnja lijekova
Bolesnici koji pate od takvih tegoba, doznaje se u HZZO-u, jednako se tako nalaze na vrhu ljestvice kad je u pitanju potrošnja lijekova.

ZAMAH INVESTICIJAMA U OBNOVLJIVE IZVORE

Stjepan Čerkez: ENNA je otvorena za suradnju na razvoju velikih vjetroelektrana, solarnih elektrana i baterijskih sustava u Hrvatskoj i regiji

Potreba za korjenitom promjenom

Nakon energetskih šokova, tvrtke traže veću kontrolu nad troškovima