Uopće ne razumijem na što se ljudi žale, ovo izgleda kao umjetničko djelo, rekao je Michael Bloomberg, gradonačelnik New Yorka, proučavajući kroz prozor helikoptera farmu vjetrenjača u Sjevernom moru, trinaest milja udaljenu od obale Danske. Bloomberg planira na obali uz New York izgraditi divovski park vjetroelektrana, izvijestio je The New York Times. Park bi mogao stajati 4,3 milijarde dolara i postati najveći te vrste na svijetu ali će podmirivati samo jedan posto energetskih potreba grada, piše u ponedjeljak NYT. Grad poduzima i dodatne mjere kako bi smanjio emisije stakleničkih plinova, uključujući poboljšanu izolaciju kuća. Kako bi izgradio park, njujorški gradonačelnik morat će prevladati sve jači otpor protivnika parka koji smatraju da će vjetroelektrane blokirati pogled na ocean.

Bolje od ugljena
Bloomberg, koji je sudjelovao na velikoj konferenciji o klimatskim promjenama u Kopenhagenu nezadovoljan je famom koja prati izgradnju ovakvih energetskih postrojenja, jer ljudi ih jednostavno ne vole gledati. “Zar bi radije gledali u elektranu na ugljen” pita se Bloomberg. S njim je na putu bio i njegov direktor gradskog odjela za održivi razvoj Rohit Aggarwala, koji se nada da bi konzorcij koji će povezati državne agencije kako bi se načinili prijedlozi za gradnju najveće svjetske “farme” vjetroelektrana na moru. Ona bi imala snagu od 700 megavata električne energije, otprilike kao nuklearna elektrana Krško. U ovom trenutku farma sa 91-im vjetrogeneratorom u blizini Esbjerg, drži titulu najveće takve elektrane, s kapacitetom od 209 megavata. Vjetroelektrane u Danskoj zajedno daju čak 20 posto ukupne električne energije iz vjetra. “Mislim da je ovo puno bolje riješenje od kupnje strane nafte. Ne volim kada naš novac odlazi u ruke zemljama koje ne dijele naše vrijednosti i njime plaćaju teroriste” kaže Bloomberg diveći se impresivnom zdanju u Danskoj. Pomama za energijom vjetra počela je i u Hrvatskoj. Prošlog je tjedna otvorena vjetroelektrana Orlice, investicija njemačke tvrtke iz Bremena. To je drugi projekt te tvrtke u Hrvatskoj na području obnovljivih izvora energije, odnosno korištenja energije vjetra. Prije tri godine u pogon je puštena vjetroelektrana Trtar-Krtolin također u blizini Šibenika koja radi vrlo uspješno, kazao je direktor te tvrtke Hrvatskoj Željko Samardžić. Najavljuju izgradnju još jedne vjetroelektrane na lokaciji Ponikve na Pelješcu koja bi bila nešto veće snage nego vjetroelektrane u Šibensko-kninskoj županiji. Vjetroelektrana Orlice ima 11 vjetrogeneratora ukupne snage 9,6 megavata, a predviđena je godišnja proizvodnja električne energije od 24 gigavatsati. Već pet mjeseci je u probnom radu tijekom kojih je proizvela oko sedam GWh, rekao je Samardžić. Vjetroelektrana Orlice zajedno s onom na brdu Trtar-Krtolin može godišnje proizvesti količinu električne energije koja je dovoljna za domaćinstva u dvama gradovima veličine Šibenika.Čini se da je energija vjetra na ovom stupnju tehnološkog razvoja ipak dobila prednost pred donedavno mnogo razvikanijom solarnom energijom. Kako se u Kopenhagenu odvija Konferencija o klimatskim promjenama Ujedinjenih naroda, tako alternativni izvori energije koji proizvode jako malo ili pak nimalo stakleničkih plinova dobivaju sve više pažnje. Većina ljudi u energetskoj industriji nefosilne izvore energije smatra dodatnim izvorima, a ne alternativnima. To mišljenje je rasprostranjeno jer iako se ta industrija brzo razvija, na ovaj način dobivena energija može pokriti samo 1 posto zahtjeva. Richard Jones je zamjenik izvršnog direktora Međunarodne energetske agencije.

Popularnost obnovljive energije
On je nedavno govorio na Institutu Baker na Sveučilištu u Houstonu, gdje je tvrdio da moderne tehnologije obnovljive energije, iako su u razvoju, čak i do 2030. godine neće moći pokriti više od 2 posto energetskih potreba. U Austinu, glavnom gradu Texasa, obnovljive energije imaju veliki utjecaj. Brzo-rastući grad dobiva oko desetinu energije od vjetrenjača sa zapada te savezne države. Roger Duncan je direktor elektrane Austin Energy. On kaže da Austin potrebe za energijom pokriva 10-12 posto iz izvora obnovljive energije, a ostatak energijom dobivenom od uglja, plina i nuklearnih elektrana. Plan im je do 2020. opskrbljivati 30 posto potreba energijom dobivenom iz obnovljivih izvora. Najjači generatori će još dugo ovisiti o fosilnim gorivima, ali kako Duncan predviđa promjena dolazi. “Fosilna goriva su jeftina, međutim cijena raste, i očekuje se da će rasti u budućnosti zbog negativnog utjecaja na okoliš. S druge strane, obnovljiva energija je trenutno na cijeni, ali se očekuje da će one za nekoliko godina do desetljeća znatno opasti “, rekao je on. Kako piše Deutche Welle, novčane naknade američke vlade pokrivaju ukupnu cijenu svih energetskih izvora, međutim gledajući na samu proizvodnju energije, naknade su mnogo veće za obnovljive izvore, koji su znatno skuplji od fosilnih. Ekonomista Energetskog instituta Baker, Ken Medlock, kaže da moramo shvatiti da razvoj alternativne energije nije besplatan i da dosta košta vladu, i da se ne treba ulaziti prenaglo u ove promjene, jer će više koštati građane. Medlock kaže da razvoj tehnologije za proizvodnju obnovljive energije ima smisla s obzirom na fosilna goriva neće trajati vječno, no on smatra da bi vlada trebala promijeniti pristup. No on smatra da bi se trebalo više ulagati u osnovno istraživanje i razvoj tehnologije, a manje u primjenu još uvijek neusavršene tehnologije, te da bismo tako na duge staze bili mnogo uspješniji.” Kako Medlock predviđa, Amerika će se u sljedećim desetljećima više oslanjati na zapostavljeni prirodni plin, koji sagorijeva 50% čišće nego ugalj. Taj period bi se mogao skratiti jedino napretkom tehnologije za proizvodnju solarne energije. On vjeruje da kada dođe trenutak da postane komercijalno konkurentna, birat će se između solarne i fosilne energije, u čemu će solarna definitivno dobiti. Medlock i drugi stručnjaci kažu da postoji još jedna velika alternativa za oboje, fosilna goriva i obnovljivu energiju, a to je očuvanje energije pomoću djelotvornijih vozila, bolja izgradnja domova i uredskih zgrada i boljim nadgledanjem upotrebe. Koliko je povezanost energetike i ekologije važna državi vidi se i iz nekoliko zanimljivosti. Tako se globalno zatopljenje sada službeno smatra prijetnjom nacionalnoj sigurnosti Sjedinjenih Država, izvijestio je u ponedjeljak američki javni radio NPR. Po prvi puta, planeri Pentagona će u 2010. uključiti klimatske promjene među sigurnosne prijetnje identificirane u kongresnom izvješću “Četvorogodišnji obr

Klima kao briga CIA-e
Uvrštenje klimatskih promjena među prioritete, uslijedilo je nakon što je u listopadu osnovan novi Centar za istraživanja klimatskih promjena, pri Središnjoj obavještajnoj agenciji – CIA. Prognoze nas uvjeravaju da će vremenske nepogode u budućnosti dobiti na intenzitetu, a možda i na učestalosti, kazala je Amanda Dory, zamjenica pomoćnika ministra obrane za strategiju. Nova pozornost koju američki sigurnosni dužnosnici posvećuju brizi oko klime ne znači da su Pentagon i CIA zauzeli strane u raspravi oko valjanosti podataka o globalnom zatopljenju. Kao i kod nuklearnog terorizma, smrtonosnih pandemija ili biološkog ratovanja, to samo znači da oni žele biti pripravni. “Ja uvijek gledam najgori scenarij. Bilo da je riječ o globalnom zatopljenju ili izgledima da država A okupira državu B, ja samo procjenjujem da je najvjerojatniji ishod onaj koji je i najgori”, kazao je za NPR jedan obavještajni dužnosnik koji prati klimatske promjene u svijetu.

Ekološki trendovi

I Hrvatska traži spas u vjetru
Predsjednica hrvatske Vlade Jadranka Kosor otvorila je prošlog tjedna vjetroelektranu Orlice kod Šibenika sa 11 vjetrogeneratora ukupne snage 9,6 megavata. Ova je elektrana investicija njemačke tvrtke WPD think energy iz Bremena a vrijedna je 13 milijuna eura. Premijerka Kosor je istaknula da kao turistička zemlja, Hrvatska posebno pozdravlja sva ulaganja koja mogu pridonijeti očuvanju prirode. Podsjetila je kako se Hrvatska usvajanjem Energetske strategije u listopadu ove godine obvezala da do 2020. godine proizvede 20 posto energije iz obnovljivih izvora. Najavila je da će Hrvatska morati napraviti sve da olakša ulaganja u gospodarstvo, te da će kraja godine u vezi s tim biti napravljeni i neki konkretni potezi.