Tankeri za naftu i ukapljeni prirodni plin koji prolaze kroz Hormuški tjesnac prevoze oko 20 posto svjetskih zaliha. No, za zemlje Perzijskog zaljeva, taj plovni put je više od samo energetske rute – to je žila kucavica za više od 100 milijuna ljudi.
Sada, dok rat Sjedinjenih Država i Izraela s Iranom guši ovaj vitalni dio mora, on također opterećuje opskrbu hranom u regiji. S ljetnim temperaturama koje prelaze 50 stupnjeva Celzija i malo obradivog zemljišta, većina pitke vode zaljevskih arapskih država dolazi iz mora putem postrojenja za desalinizaciju. Većina njihove hrane, međutim, mora dolaziti iz inozemstva.
Preusmjeravanje pošiljki
Saudijska Arabija uvozi više od 80 posto svoje hrane, Ujedinjeni Arapski Emirati oko 90 posto, a Katar oko 98 posto. I u Iraku većina uvoza hrane prolazi kroz Hormuški tjesnac, unatoč činjenici da zemlja leži na dvije velike rijeke, Eufratu i Tigrisu, piše CNN. Ukupno, većina pošiljki hrane u regiju prolazi kroz tjesnac koji je sada gotovo blokiran zbog napada na komercijalne brodove u tom području. S obzirom na to da je plovni put efektivno zatvoren, prijevoznici hrane bore se za pronalaženje alternativnih ruta koje su skuplje i logistički opterećene. Čak i Iran ovisi o Hormuškom tjesnacu za veći dio svoje trgovine.
Svjetski program za hranu (WFP) upozorava da bi lanci opskrbe mogli biti na rubu najtežih poremećaja od Covida-19 i početka rata u Ukrajini 2022. godine.
Carl Skau, zamjenik izvršnog direktora WFP-a, kaže da su troškovi dostave naglo porasli. Trgovci kažu da, iako nema neposredne krize gladi u regiji Perzijskog zaljeva, sukob je preokrenuo pomorski prijevoz. Kibsons International, trgovac svježom hranom i povrćem sa sjedištem u UAE-u, uvozi 50.000 tona hrane godišnje, nabavljajući hranu iz zemalja poput Južne Afrike i Australije, te kaže da je sada fokus na preusmjeravanju pošiljki.
“Trenutačno je lanac opskrbe izuzetno izazovan”, rekao je Daniel Cabral, direktor nabave u Kibsonsu. Prema podacima UK Maritime Trade Operations (UKMTO), britanske vojne nadzorne agencije, dvadesetak plovila napadnuto je u regiji od početka rata 28. veljače, uključujući teretni brod uz obalu Omana. Brodarske tvrtke stoga nisu voljne riskirati kretanje kroz Hormuški tjesnac.
Drugi problem je broj plovila koja su već na moru. Kibsons ima tone hrane – uglavnom svježe – u kontejnerima na brodovima koji trenutačno čekaju izvan tjesnaca, rekao je Cabral za CNN, bez potvrđenih datuma dolaska ili čak luka. Onda je tu i trošak osiguranja. Jedan od Kibsonovih kontejnera, izvorno namijenjen luci Jebel Ali u Dubaiju, sada je u Mundri u Indiji. Drugi je preusmjeren u Colombo na Šri Lanki. Osiguravatelji i brodarske tvrtke sada širu regiju Bliskog istoka vide kao regiju s povećanim rizikom.
Kamionima kopnenim putem
“Brodarske tvrtke nametnule su dodatne naknade od 4000 dolara po kontejneru namijenjenom cijelom Bliskom istoku”, rekao je Cabral. Na kopnu, troškovi prijevoza kamionima i logistike kreću se od 4000 do 9000 dolara po kontejneru za prijevoz robe u UAE, dodao je Cabral. I ti će se troškovi na kraju prenijeti na potrošača.
Cabral je rekao da bi Kibsons mogao povećati cijene do 20 posto na neke proizvode, poput mliječnih proizvoda i nekih svježih proizvoda. Spinneys, još jedan poznati trgovac s korijenima u regiji od 1924., uvjeren je da može osigurati svoj lanac opskrbe.
“Nema šanse da ćemo ostati gladni”, rekao je Louis Botha, voditelj odjela za opskrbne lance u Spinneysu. Što se tiče planova za nepredviđene situacije, Spinneys istražuje prijevoz kontejnera s hranom iz Ujedinjenog Kraljevstva, preko Francuske, i konačno u Tursku prije nego što krene u Irak, Saudijsku Arabiju i UAE.
“Zapravo možemo obaviti cestovni prijevoz tereta za otprilike 12 dana izravno iz Ujedinjenog Kraljevstva do skladišta Jebel Ali”, rekao je Botha za CNN. “Ako to vozite bez zaustavljanja, to je oko 72 sata.” Kaže kako je ta varijanta 40 posto jeftinija od zračnog prijevoza.
Važna obavijest:
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Poslovni.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Poslovni.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.Uključite se u raspravu