Američki predsjednik Donald Trump naredio je “potpunu i sveobuhvatnu blokadu” svih sankcioniranih tankera koji prevoze naftu iz Venezuele ili uplovljavaju u njezine teritorijalne vode, što označava novu eskalaciju u američkom pritisku na vladu Nicolása Madura.

Odluka, objavljena u kasnim večernjim satima preko društvene mreže Truth Social, izazvala je oštru reakciju Caracasa i potaknula rast cijena nafte na globalnim tržištima.

‘Eksplozija inflacije’

Trump je izjavio da je venezuelanska vlada proglašena “stranom terorističkom organizacijom” zbog, kako je naveo, “krađe imovine, krijumčarenja droge i trgovine ljudima”. Dodao je da se naredba odnosi na sve sankcionirane brodove koji uplovljavaju u ili napuštaju Venezuelu, iako za sada nije jasno kako će SAD provoditi blokadu niti hoće li biti uključena američka Obalna straža ili vojna mornarica. Prema navodima Reutersa, Washington je posljednjih dana rasporedio nekoliko tisuća vojnika i gotovo deset ratnih brodova, među njima i nosač zrakoplova, kako bi pojačao pritisak na Madurovu vladu.

Venezuelanska je vlada u priopćenju poručila kako “kategorički odbacuje grotesknu prijetnju” Sjedinjenih Država, optuživši Washington da pokušava preuzeti kontrolu nad energetskim resursima zemlje s najvećim dokazanim zalihama nafte na svijetu. Predsjednik Maduro izjavio je da “imperijalizam i fašistička desnica” žele kolonizirati Venezuelu te ponovio da će “narod braniti domovinu i mir po svaku cijenu”.

Nakon Trumpove objave, cijene sirove nafte na tržištima odmah su porasle. Brent je u azijskoj trgovini u srijedu ujutro ojačao 1,2 posto, na 59,62 dolara za barel, dok je američki WTI porastao 1,3 posto na 56 dolara. Tržišni analitičari navode kako trgovci naftom i investitori na robnim burzama očekuju smanjenje venezuelanskih isporuka, koje trenutačno iznose oko milijun barela dnevno.

Ako OPEC i njegovi saveznici ne povećaju proizvodnju, cijene bi se, prema procjenama bivšega američkog energetskog diplomata Davida Goldwyna, mogle povećati za dodatnih pet do osam dolara po barelu. Goldwyn je upozorio i na moguće posljedice za regiju, tvrdeći da bi nastavak blokade mogao izazvati “eksploziju inflacije” u Venezueli i potaknuti novi val migracija prema susjednim državama.

Potez Bijele kuće otvorio je i niz pravnih i političkih dvojbi. Stručnjakinja za međunarodno pravo s kalifornijskog sveučilišta Berkeley, Elena Chachko, rekla je da su pomorske blokade tradicionalno smatrane ratnim činom dopuštenim samo u kontekstu službenog rata. “Ovdje postoje ozbiljna pitanja zakonitosti, kako prema američkom ustavnom okviru, tako i prema međunarodnom pravu”, upozorila je.

Konditorska industrija

Stevan Vujošević otkriva zašto je čokolada i dalje luksuz

ZELENO GOSPODARSTVO

‘Prihode od tradicionalne djelatnosti ulažemo u obnovljive izvore energije’

Demokratski zastupnik Joaquin Castro nazvao je Trumpovu odluku “nesumnjivim činom rata koji Kongres nikada nije odobrio”, dodajući da “američki narod ne želi još jedan vojni sukob na Zapadnoj hemisferi”. Pentagon i Obalna straža odbili su komentirati i uputili novinare na Bijelu kuću, koja za sada ne iznosi detalje o mogućoj provedbi.

Venezuela se suočava s naglim padom izvoza nakon što su američke vlasti prošlog tjedna zaplijenile jedan sankcionirani tanker. Deseci brodova natovarenih sirovom naftom ostali su sidriti u venezuelanskim vodama u strahu od zapljene. Uz to, rad državne naftne kompanije PDVSA dodatno je otežan nedavnim kibernetičkim napadom koji je paralizirao njezine administrativne sustave. Prema podacima platforme TankerTrackers.com, više od 30 od ukupno 80 brodova u venezuelanskim lukama ili na prilazima zemlji trenutačno se nalazi pod američkim sankcijama.

Karipsko more

Najveći kupac venezuelanske sirove nafte i dalje je Kina, na koju otpada oko četiri posto tamošnjeg uvoza. Isporuke iz Venezuele u prosincu dosežu prosječno 600 tisuća barela dnevno, no dugotrajnija blokada mogla bi smanjiti globalnu ponudu i povećati volatilnost tržišta, premda za sada postoji višak zaliha u azijskim lukama.

Kako piše Financial Times, najnoviji potez Washingtona dolazi u osjetljivom trenutku za globalnu energetsku ravnotežu, nakon mjeseci ograničenja proizvodnje u okviru OPEC+ sporazuma te postupnog oporavka američke proizvodnje. Trumpova odluka mogla bi dodatno zaoštriti odnose ne samo s Venezuelom, nego i s Kinom i Rusijom, ključnim saveznicima te zemlje i investitorima u njezin energetski sektor.

Također upozorava da bi blokada mogla ugroziti sigurnost pomorskih putova u Karipskome moru, a značajno jačanje američke vojne prisutnosti, uključujući više od 20 nedavnih zračnih i pomorskih napada na navodno “sumnjive letjelice i plovila”, povećava rizik od šire regionalne destabilizacije.