Do prošlog četvrtka, kada je potpisan novi sporazum o slobodnoj trgovini, na snazi je bila kvota od 5000 tona, ali niti ona nije ispunjena.
Bosna i Hercegovina trenutno nema kapacitete da iskoristi nove kvote za bescarinski izvoz junećeg i goveđeg mesa u Tursku, koje su tri puta veće od onih koje su bile na snazi prethodnih godina, smatraju poljoprivrednici, pišu Nezavisne novine.
Novim sporazumom o slobodnoj trgovini, koji je potpisan prošlog četvrtka u Ankari, umjesto 5000 tona mesa BiH je omogućen izvoz do 13.000 tona, što je, prema ocjeni mnogih, dobra prilika koja je, na žalost, veća od mogućnosti.
Bosna i Hercegovina trenutno nema kapacitete da iskoristi nove kvote za bescarinski izvoz junećeg i goveđeg mesa u Tursku, koje su tri puta veće od onih koje su bile na snazi prethodnih godina, smatraju poljoprivrednici, pišu Nezavisne novine.
Novim sporazumom o slobodnoj trgovini, koji je potpisan prošlog četvrtka u Ankari, umjesto 5000 tona mesa BiH je omogućen izvoz do 13.000 tona, što je, prema ocjeni mnogih, dobra prilika koja je, na žalost, veća od mogućnosti.
Nerazvijen stočni fond
Nedžad Bićo, predsjednik Udruženja poljoprivrednika Federacije BiH, kaže da se stvari moraju radikalno mijenjati ako se želi pokrenuti povećanje proizvodnih kapaciteta. "Ne možemo proizvesti dovoljno niti za sebe, a o izvozu da i ne pričamo. Za podizanje proizvodnje potrebna su ogromna sredstva, a ljudi ne žele ulaziti u nešto što nije sigurno.
Poticaji su mali, a proizvođači nezaštićeni", kaže Bićo, dodajući kako bi se tim pitanjima trebala pozabaviti država. Stojan Marinković, predsjednik Saveza udruženja poljoprivrednih proizvođača RS, dijeli slično mišljenje. On smatra da prostora za povećanje proizvodnje ima, ali da će u ovim tržišnim uvjetima do toga teško doći. "Cijena koje nude monopolisti koji su prošli na natječaju za izvoz nisu adekvatne cijeni proizvodnje, odnosno te cijene nemaju stimulativan utjecaj na farmere.
Ograničavajući faktor je i nemogućnost nabave kvalitetnog tovnog materijala. Naši farmeri su prisiljeni na odlazak u inozemstvo, te dovoze sve i svašta budući je nemoguće naći adekvatan materijal u primjerenom broju. Također, nemamo razvijen stočni fond u proizvodnji teladi i sav uzgoj se veže za mliječni tip goveda", objašnjava Marinković. I usto, on smatra kako bi provođenje nekoliko mjera moglo dati dobre rezultate.
"Prvo, treba stimulirati uzgoj simentalske vrste goveda, a uvoz teladi za tov bi trebao biti oslobođen davanja", rekao je Marinković. Nemanja Vasić, predsjednik Vanjskotrgovinske komore BiH, u razgovoru za Nezavisne novine rekao je kako se kvota neće moći realizirati u punom obujmu budući da niti ona koja je do sada bila na snazi nije ispunjena.
Jeftiniji od srpskog izvoza
To pokazuju i podaci Komore, prema kojima je iz BiH u Tursku prošle godine izvezeno nešto više od 4000 tona mesa vrijednog oko 40 milijuna maraka (oko 160 mil. kuna). Vasića brinu vrlo niske izvozne cijene koje donose više štete nego koristi. "Meso se izvozi na temelju natječaja. Dva proizvođača iz BiH su se nadmetala i spustila cijenu na 4,5 eura po kilogramu, što je za čak euro niža cijena od one po kojoj se meso izvozilo iz Srbije. To je rezultat mešetarenja", tvrdi Vasić.
Mirko Šarović, ministar vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH, kaže kako je promjena u novom sporazumu s Turskom pristup tržištu usluga i javnih nabava. To je, prema Šarovićevim riječima, značajno budući da je tursko tržište prilično zatvoreno. Šarović je lani govorio da BiH može izvesti 8000 tona mesa u Tursku.
Važna obavijest:
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Poslovni.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Poslovni.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.Uključite se u raspravu