Izvoz malina iz BiH u posljednjih nekoliko mjeseci bilježi pad, a vrijednost izvoza u rujnu i listopadu je za 34 posto manja nego prošle godine. Na svjetskom tržištu je došlo do pada potražnje, a proizvođači su istovremeno povećali proizvodnju, pokazuju podaci Vanjskotrgovinske komore BiH, koje prenose Nezavisne novine.

“Fokus se treba prebaciti na povećanje prosječnih prinosa i na smanjenje nasada proizvodnih površina jer je u posljednje vrijeme fokus samo na širenju proizvodnje. Došlo je do smanjenja potražnje ne tržištu, a ne možemo se natjecati kvantitetom. Prošle godine glavna prednost nam je bio kvalitet, a sada je ispaštao zbog vremenskih uvjeta”, kaže menadžer Saveza proizvođača bobičastog voća u BiH Armin Kurbegović.
Ovogodišnji postotak maline prve kategorije nije veći od 65 posto, dok je u prethodnoj sezoni bio 85 posto. Istovremeno, veliki broj hladnjača ima probleme s plasmanom robe na europsko tržište, a otkupljivači tvrde da je nekonkurentnosti pridonijela i cijena koja je nerealno visoka, iako su upravo oni odgovorni za njeno definiranje.

“Imamo punu malina u hladnjačama po visokim cijenama, ove godine smo nekonkurentni i postavlja se pitanje hoće li će se otkupljene maline iz sezone 2016. moći isporučiti na europsko tržište do početka sljedeće sezone. U Poljskoj je, na primjer, otkup bio vrlo velik, a cijene su mnogo niže od naših”, rekao je Goran Papić, direktor kompanije Natural Food Sarajevo.
Prevelika proizvodnja u pitanje dovodi i maline koje će biti proizvedene u 2017. i 2018. godini. Papić ističe da se u novoj sezoni očekuje 25.000 tona, a kapacitet hladnjača je 18.000 tona.

“Šta ćemo sa 7000 tona malina, tko će ih otkupiti? Moramo imati podršku države kroz subvencije za kapitalna ulaganja sa 30 do 35 posto, ili da se ugledamo na europske države gdje se daje 10 centi za kilogram otkupljenog i zamrznutog proizvoda i dodatnih 10 centi za izvoz. To bi pomoglo svim otkupljivačima da prošire kapacitete”, tvrdi Papić.

Jasminka Hadžiabdić, predsjednica udruženja Eko brda iz Olova, glavnim krivcem smatra upravo hladnjače, jer su diktirale cijenu malina i poticale proizvodnju prodajući sadnice.