Entitetska ministarstva poljoprivrede dostavila su Ministarstvu vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH procjene proizvodnje određenih poljoprivrednih proizvoda za koje je Ruska Federacija tražila provjeru zbog povećanog izvoza ovih proizvoda u Rusiju.

Naime, Rusija sumnja da se preko BiH ovi proizvodi reizvoze iz EU u Rusiju, unatoč tome što je Rusija zabranila uvoz poljoprivrednih proizvoda iz Unije.

Podatke o proizvodnji, uvozu i izvozu ovih proizvoda u Rusiju Ministarstvo vanjske trgovine je prošlog tjedna dostavilo ruskim vlastima. BiH je u Rusiju u devet mjeseci ove godine izvezla 94 tone krompira, 3,5 tona kupusa i cvjetače, 610 tona jabuka, 786 tona krušaka i 53 tone grožđa. Kada se ovi podaci usporede s proizvodnim kapacitetima BiH, jasno je da je riječ o minornim izvoznim količinama u odnosu na ono što se proizvede u BiH, piše Oslobođenje.

Prema podacima Uprave za indirektno oporezivanje, uvoz ovih proizvoda u BiH u deset mjeseci ove godine iznosio je: 14.411 tona krompira, 3341 tona kupusa, cvjetače, kelja i korabe, 6532 tone grožđa, te 21.088 tona jabuka i krušaka. Ovogodišnja proizvodnja tih poljoprivrednih kultura u FBiH, prema procjenama resornog ministarstva, iznosila je: 83.342 tone šljiva, 32.652 tone jabuka, 11.554 krušaka, 6947 tona breskvi, 6890 tona jagodičastog i bobičastog voća, te 29.109 tona vinove loze.

Što se tiče povrća, proizvedeno je: 221.105 tona krompira, 12.476 tona paprike, 26.267 tona rajčice, 38.308 tona krastavaca, 116.097 tona luka i 124.424 tone kupusa.

Ukupna proizvodnja voća u Republici Srpskoj, prema procjeni resornog ministarstva, iznosila je: 112.500 tona šljiva, 68.400 jabuka, 22.656 krušaka, 1941 tona breskvi, 7410 tona maline, 8610 tona jagode i 3304 tone grožđa. Od povrća je proizvedeno 184.878 tona krompira, 38.760 tona paprike, 42.912 tona rajčice, 23.572 tone krastavaca, 58.861 tona luka i 25.791 tona kupusa.

Izvezene količine navedenog voća i povrća u Rusiju, iako su čak za 100 posto veće nego lani, u odnosu na ukupnu godišnju proizvodnju u BiH su neznatne, tako da se ne može tvrditi da BiH nema dovoljno ovih proizvoda da poveća izvoz u Rusiju i da se ti proizvodi uvoze iz EU i transportuju za Rusiju.

Češljanje uvoznika

Bosanci ugrabili priliku

veliki uspjeh

RoboCup 2026: Hrvatski učenici među najboljima na svijetu u robotici i umjetnoj inteligenciji

ZAMAH INVESTICIJAMA U OBNOVLJIVE IZVORE

Stjepan Čerkez: ENNA je otvorena za suradnju na razvoju velikih vjetroelektrana, solarnih elektrana i baterijskih sustava u Hrvatskoj i regiji

Čini se da je dopis iz Rusije previše ozbiljno shvaćen u bh. javnosti, posebno ako se uzme u obzir da ovakav dopis nije dobilo samo veleposlanstvo BiH u Moskvi, već i veleposlanstva ostalih zemalja u Moskvi, kod kojih su ruske institucije registrirale povećan uvoz određenih proizvoda, te samo žele provjeriti da li svaka zemlja ima proizvodne kapacitete za proizvode koji se uvoze u Rusiju. Rusija, naravno, želi spriječiti da neki proizvodi porijeklom iz EU uđu u Rusiju kao i proizvodi s porijeklom iz trećih zemalja. No, BiH raspolaže dovoljnim kapacitetima za proizvodnju, pa je povećanje izvoza u Rusiju rezultat slabljenja konkurencije na ruskom tržištu, jer se povlačenjem kompanija iz EU otvorio prostor izvoznicima iz drugih zemalja, koji dosad nisu mogli ni pomisliti na ulazak na ovo tržište.