Privatizacija dviju ruskih naftnih kompanija opet ide nakon što je predsjednik Vladimir Putin utišao kritičare u Kremlju, a što će donijeti prijeko potrebni novac proračunu.

"Nakon daljnjih studija privatizacijskih pitanja Bašnjefta i Rosnjefta te nakon prezentacije predsjedniku, odlučeno je da se reaktivira priprema prodaje većinskog udjela u Bašnjeftu te se odmah nastavi s pripremama prodaje 19,5 posto državnog udjela u Rosnjeftu", izjavio je u crnomorskom ljetovalištu Sočiju tijekom poslovnog foruma zamjenik premijera Igor Šuvalov, a prenosi Reuters.     

Borba klanova
Podsjetimo, najznačajnija privatizacija u Rusiji u posljednjih desetak godina bez pojašnjenja je prekinuta u kolovozu. Kako otkrivaju upućeni izvori Reutersa, razlog je bila borba različitih klanova unutar Kremlja oko toga tko će biti kupac 50,8 posto dionica Bašnjefta. Naime, osim Rosnjefta kojem je na čelu Igor Sečin, dugogodišnji bliski suradnik predsjednika Putina, zainteresiran je bio i Lukoil, najveća privatna ruska naftna kompanija u vlasništvu milijardera Vagita Alekperova.

Izvori iz Kremlja tvrde kako je sada praktički dogovoreno da novi većinski vlasnik Bašnjefta postane upravo Rosnjeft. U tom bi se slučaju tek uvjetno govorilo o privatizaciji jer bi jednu državnu kompaniju preuzela druga. To je navodno užasnulo protržišno orijentirano kremaljsku elitu koja ne vidi pozitivne efekte u ostanku Bašnjefta u državnim rukama. No, predsjednik Putin u intervjuu prije nekoliko dana izjavio je kako ne vidi problem u tome da Rosnjeft kupi Bašnjeft.

Zapad želi Rosnjeft
"Izgleda da je Rosnjeft uvjerio vladu da je najpogodniji kupac Bašnjefta", komentirao je Sergej Vahramejev, analitičar u GL Asset Managementu. Dok će Bašnjeft ostati u državnim rukama, za petinu udjela u Rosnjeftu zainteresirane su isključivo zapadne naftne kompanije, otkrio je Igor Šuvalov. Prema procjenama konzultanata, ruska država od prodaje udjela u te dvije kompanije trebala bi do kraja godine uprihoditi preko bilijun rubalja, odnosno 15,9 milijardi dolara, dodao je Šuvalov. Pri tome će prihod od prodaje udjela u Rosnjeftu biti uračunan kao prihod proračuna dok će novac od Bašnjefta otići za pokrivanje proračunskog manjka, pojasnio je zamjenik premijera. Rusija ove godine očekuje širenje proračunske rupe na 3,5 do 3,7 posto BDP-a. Procjene do prije nekoliko mjeseci govorile su o tri posto proračunskog manjka.

Ocjena Sberbanka

Rusija bez nafte do 2032.
Rusija bi između 2028. i 2032. mogla u potpunosti iskoristiti svoje mineralne resurse, smatra German Graf, prvi čovjek najveće ruske banke Sberbank. Stoga je apelirao da se tamošnje gospodarstvo što prije počne orijentirati na druge gospodarske grane, a ne da isključivo ovisi o prodaji nafte, plina i ruda, prenosi agencija TASS.