Je li itko sredinom godine, kada je barel nafte stajao 115 američkih dolara, mogao pretpostaviti da će do kraja godine njegova cijena pasti na ispod 70 dolara s tendencijom daljnjeg pada?, piše internetski portal energetika.net.

Još prije nekoliko tjedana veće zabrinutosti nije bilo, jer se očekivalo da će naftni kartel OPEC zbog poplave jeftine nafte donijeti odluku o smanjenju proizvodnje, kako bi se popravila ravnoteža na tržištu. No, to se na iznenađenje mnogih nije dogodilo, a svijet nastavlja plivati u sve jeftinijoj nafti. Ali, da bi svjetsko gospodarstvo moglo profitirati, nekima treba smrknuti. Pad cijena nafte loša je vijest za proizvođače i izvoznike nafte, prije svega za zemlje OPEC-a, Rusiju i Norvešku, Venezuelu i Iran jer mogu računati na pad BDP-a koji uvelike ovisi o nafti. U vjerojatno najtežoj situaciji je Rusija, koja je već iscrpljena sankcijama zbog Ukrajine, a svaki daljnji pad cijena nafte nanosi ogromne štete ruskom gospodarstvu i proračunu koji se najviše oslanja na izvoz nafte i plina.

Procjenjuje se da bi Rusiji bila potrebna cijena od 100 dolara za ravnotežu proračuna. Ipak, sve više se čini da bi upravo SAD dugoročno mogao imati štete od ovako niske cijene nafte. Naime, upravo su visoke cijene nafte potaknule SAD da proteklih godina počne masovno eksploatirati plin i naftu iz škriljevca. Jeftina energija dala je ogroman poticaj tamošnjoj ekonomiji, a SAD se od neto uvoznika nafte pretvorio u izvoznika. No, eksploatacija iz škriljaca nije tako jeftina kao iz konvencionalnih ležišta. Šef ruskog Rosnefta nedavno je objavio da Rosnjeftov varijabilni trošak proizvodnje iznosi tek četiri USD po barelu, dok je to kod škriljaca i desetak puta više.