Milijuni američkih radnika vratili su se na posao nakon što je u proljeće stopa nezaposlenosti uslijed zatvaranja gospodarstva zbog pandemije dosegla razine posljednji puta viđene tijekom Velike depresije.

Međutim, bez posla je i dalje 13 milijuna Amerikanaca, što znači da njih 7 milijuna nije uspjelo naći novi posao. No, to nije jedini problem s tom skupinom, kažu američki ekonomisti za CNBC.

Negativni efekt

Naime, sve veći udjel među Amerikancima bez posla imaju dugoročno nezaposleni, odnosno oni koji su bez angažmana najmanje šest mjeseci. Osim toga, dobar dio njihovih radnih mjesta ugašenih zbog koronavirusa više neće biti otvoren.

Ovi trendovi donose negativni financijski efekt za nezaposlene i njihove obitelji, uključujući izgubljene prihode, smanjenu vjerojatnost pronalaženja novog posla te niže plaće kada ga (i ako) pronađu, tumače tamošnji ekonomisti.

Recesija uzrokovana koronavirusom posebno je snažno pogodila slabije plaćene radnike i manjine, a te skupine teže mogu izdržati financijske šokove.

„Utjecaj koji će kriza imati na te zajednice je nezamisliv“, tumači Behnaz Mansouri, odvjetnik u nevladinoj udruzi Unemployment Law Project.

Masovna nezaposlenost koja je u travnju pogodila Ameriku tada je smatrana privremenim fenomenom koji će brzo nestati kako kompanije budu opet pokretale poslovanje, ističe Mansouri. Statistički gledano, na vrhuncu krize od petorice nezaposlenih, četvero je bilo privremeno bez posla što znači da je izvan tržišta rada bilo 18 milijuna ljudi.

europski parlament

‘Hrvatska može biti novo energetsko srce Europe’

Budućnost bez dima

Promjene počinju iznutra: Kompanija koja je redefinirala vlastitu budućnost

Svi su oni očekivali da će ih poslodavci brzo pozvati da se vrate na posao. Taj je broj do rujna pao na približno 4,6 milijuna ili 37 posto nezaposlenih. No, i dalje je najviši od 60-ih godina, kada je američka „burza rada“ počela prikupljati podatke o trendovima na tržištu rada.

Dinamika povratka na posao privremeno nezaposlenih vodeći je razlog što je stopa nezaposlenosti u SAD-u od travnja gotovo prepolovljena na 7,9 posto, tvrde ekonomisti. S druge strane, broj radnih mjesta koja se više neće otvoriti raste.

U rujnu je broj nezaposlenih čiji poslovi više ne postoji porastao za 345.000 i dosegao razinu od 3,8 milijuna, pokazuju podaci ureda za statistiku tržišta rada. U odnosu na razine prije pandemije, ta je brojka viša za 2,5 milijuna nezaposlenih. To sugerira da je dio radnih mjesta zauvijek nestao, iako se na početku krize smatrano da su privremeno zatvorena, ističu analitičari.

Osim toga, dio kompanija počeo je dijeliti otkaze po putanji koja više priliči „tradicionalnim“ recesijama s obzirom da se na poslovanje teže odrazio pad potražnje, a ne toliko zatvaranja poslovanja zbog epidemioloških mjera.

Zrakoplovne kompanije American Airlines i United Airlines, div industrije zabave Disney te naftna kompanija Royal Dutch Shell nedavno su objavile planove o rezanju desetaka tisuća radnih mjesta.

Repriza prošle krize

Podaci ministarstva rada pokazuju da se prošlog tjedna više od 800.000 ljudi prijavilo na „burzu rada“, što je, nakon sedam mjeseci krize, i dalje značajno više nego u istom lanjskom razdoblju kada je posao tražilo 188.000 Amerikanaca.

Susan Houseman, direktorica istraživanja na W.E. Upjohn institutu za istraživanje tržišta rada, smatra da će glavnina radnih mjesta koja se sada zatvaraju nestati zauvijek.

A takav trend povećava dugotrajnu nezaposlenost. Službena statistika pokazuje da je u rujnu 2,4 milijuna Amerikanaca bilo bez posla najmanje 27 tjedana, što je 781.000 više nego samo mjesec dana ranije.

Dugotrajna nezaposlenost posljednji je puta u Americi skočila tijekom prethodne ekonomske krize. Od kraja 2009. do 2013. oko 40 posto nezaposlenih bilo je bez posla duže od šest mjeseci. Trenutno je taj udjel na 19 posto, ali nastavlja rasti.

Istraživanje W.E. Upjohn instituta pokazuje da je tijekom prošle recesije prihod kućanstava većine dugotrajno nezaposlenih pao najmanje 40 posto. U tom je slučaju vjerojatnije da takve obitelji neće koći platiti račune, zadržati dom ili si priuštiti hranu i lijekove, ističe Behnaz Mansouri.

O povezanim, ali nemjerljivim negativnim efektima poput emocionalnog i psihičkog stresa da se i ne govori. Naime, nezaposleni su dobili jednokratnih 600 dolara u sklopu fiskalnog paketa pomoći dogovofrenog u ožujku. No, trenutno nezaposleni Amerikanci u prosjeku dobivaju 39 posto iznosa nekadašnje plaće, pokazuju podaci ministarstva rada.

Duže bez posla, šteta veća

Dugotrajno nezaposleni imaju gotovo dva puta više šansi da padnu u siromaštvo u odnosu na nezaposlene koji uspiju naći novi posao u manje od šest mjeseci, stoji u istraživanju. K tome, u odnosu na one koji su uspjeli zadržati posao, dugotrajno nezaposleni imaju četiri puta više šansi za potonuće u siromaštvo.

„Što ste duže bez posla, šteta je veća“, kaže Heidi Shierholz, politička direktorica Instituta za ekonomske politike, think-tanka bliskog Demokratskoj stranci te bivša glavna ekonomistica ministarstva rada tijekom Obamine administracije. Dugotrajno nezaposleni nalaze se između čekića i nakovnja.

S jedne strane dio poslodavaca nije sklon zapošljavanju radnika koji dugo ne rade. S druge strane, tijekom dugotrajne nezaposlenosti vještine radnika mogu oslabjeti, što potencijalno dovodi do slabo plaćenih poslova ili teškoća pri pronalaženju novog posla, ističu ekonomisti.