Nakon napada 11. rujna čestice razmrvljene Al Kaide posijane po svijetu proširile su ideologiju "svetog rata" koji je novi prostor dobio ustancima Arapskog proljeća, a taj je džihad nemoguće iskorijeniti samo vojnim sredstvima bez diplomacije i rješavanja problema koji su ga izazvali, ističu analitičari.

Treća generacija Al Kaide upravo se rađa, kaže Bruce Riedel, bivši analitičar američke središnje obavještajne agencije CIA-e, prenosi AFP. Prva generacija stvorila je tu međunarodnu terorističku mrežu te izvela napade 11. rujna. Druga je nastala rušenjem talibanskog režima u Afganistanu i završila smrću Osame bin Ladena te pojavom Arapskog proljeća.

Treća generacija najveća je prijetnja dosad jer je Al Kaida iskoristila Arapsko proljeće koje sama nije izazvala niti predvidjela, objašnjava Riedel i kaže: "Točnije, iskoristila je zone bezakonja, kao što su istok Libije, sjever Malija i poluotok Sinaj, te sve veće dijelove Sirije, i ondje uspostavila svoja uporišta".

Arapsko proljeće srušilo je višedesetljetne diktatorske režime i otvorilo nevjerojatan prostor slobode izražavanja. Al Kaida je do tada bila revolucionarna, elitistička, tajna organizacija, a danas je privukla mase, društvenu bazu, ocjenjuje Dominique Thomas, stručnjak koji proučava pokrete džihada. "Svi sadašnji džihadistički pokreti prepoznaju se u filozofiji Al Kaide iako s organizacijom nisu nužno povezani", kaže Thomas i dodaje da je Al Kaida islamskog Magreba (AQMI), odgovorna za otmicu talaca u Alžiru prilično autonomna i vrlo samostalna.

S Al Kaidom je povezana utoliko što su se neki njezini borci kao Mokhtar Belmokhtar uvježbavali u kampovima u Afganistanu. AQMI i druge organizacije postojale su i prije Arapskog proljeća, ali bile su "gangstersko-džihadističke" te su kriminalne aktivnosti povezivale sa svetim ratom. Nakon pada diktatora u arapskim državama novi su režimi izbjegavali represiju i potcijenili su prijetnju.
Tuniski predsjednik Moncef Marzouki priznaje da nije "dovoljno izvagao" prijetnje i da je Tunis postao "koridor" za trgovinu oružja i ekstremizam.

Pustinja koju dijele Libija, Tunis, Alžir i Mali bila je i prije zona krijumčarenja, ali pojačan priljev stranih boraca dao je svemu novu dimenziju. Ustanci Arapskog proljeća poremetili su ravnotežu, a "istočni grijeh" bila je zapadna intervencija u Libiji, optužuje Rusija.

"Teroristički napadi gotovo su svakodnevni, oružje je preplavilo zonu i nije pod kontrolom, svaki dan ubacuju se strani borci. Mali je posljedica Libije, a talačka kriza u Alžiru zvoni na uzbunu", rekao je šef ruske diplomacije Sergej Lavrov.

Protiv džihadističkih pokreta treba se boriti političkim i socijalnim sredstvima jer Al Kaidu nije moguće iskorijeniti "bespilotnim letjelicama kao što se to čini u Pakistanu i prijetnjama vojnim akcijama na lijevo i na desno. Tako nikako nećemo iskorijeniti ideologiju", kaže Thomas.

Intervju

“Do 2030. želimo učvrstiti METRO kao ključnog partnera hrvatske gastronomije”

Praktični format

Praktična, brza, dostupna – kako je mala trgovina postala velika u našem svakodnevnom životu

Islamolog Mathieu Guidere smatra da je francuska intervencija u Maliju protiv islamista "strateška pogreška" koja prijeti Mali pretvoriti u "zemlju džihada", kao što se dogodilo s Irakom 2000-ih godina. Zapad je sve zabrinutiji "džihadizacijom" sukoba u Siriji gdje islamistima u pomoć pristižu stotine, tisuće stranih boraca.

Svaku vojnu intervenciju treba pratiti i politički pristup, otvaranje dijaloga s džihadistima kojima treba ponuditi političku perspektivu integracije u društvo, ističu stručnjaci. "Diplomacija i ustanove moraju odgovoriti na probleme koji su potaknuli gnjev u mladih ljudi. Želimo li iskorijeniti Al Kaidu, moramo riješiti probleme koji izazivaju gnjev i potiču dragovoljce u džihad. A prvi problem koji treba rješavati je palestinsko pitanje", smatra Riedel.