Sport & biznis - SP 2026.
EN DE

Znanstvenici mjere vrijednost prirode

Autor: The New York Times
21. kolovoz 2011. u 22:00
Podijeli članak —

Od 1991. godine Gretchen Daily, profesorica biologije na Sveučilištu Stanford u Kaliforniji, često putuje u jednu kostarikansku šumu radi provođenja možda najopsežnijeg istraživanja o dugoročnim ekološkim promjenama u tropskim predjelima. “Nastojimo vrlo precizno procijeniti kolika je biofizička i novčana vrijednost očuvanja šuma i prašuma”, kaže Daily.

već od 5 € mjesečno
Pretplatite se na Poslovni dnevnik
Pretplatite se na Poslovni Dnevnik putem svog Google računa, platite pretplatu sa Google Pay i čitajte u udobnosti svoga doma.
Pretplati se i uštedi

Četrdesetšestogodišnja biologinja svoje je istraživanja proširila na globalne sfere. Naime, bavi se pitanjem zaštite prirode putem mjerenja vrijednosti “prirodnog kapitala”, prirodnih dobara i usluga koje su temelj opstanka ljudske vrste, koji potom upotrebljava za mjerenje u poslovanju i državnoj upravi. Daily se za prirodni kapital počela zanimati tijekom istraživanja u Kostarici, gdje se uključila u inovativnu vladinu inicijativu Payment for Environmental Services. Program je započet tijekom devedesetih godina prošlog stoljeća, a cilj je bio vlasnicima parcela platiti za očuvanje šuma radi smanjenja deforestacije. Kostarikanski je projekt Daily 2006. godine nadahnuo za osnivanje Projekta prirodnog kapitala. Projekt provode Sveučilište Stanford, Sveučilište u Minnesoti i dvije istaknute organizacije za očuvane prirode, Nature Conservancy i World Wildlife Fund. Cilj projekta jest promijeniti tradicionalne metode očuvanja pomoću mjerenja vrijednosti “koristi ekosustava” u poslovanju, zajednici i državnoj upravi. Zasad se korist prirode, poput zaštite od poplava, osjemenjivanja i pohrane ugljena, ne uključuje u tradicionalnu ekonomsku računicu. “Trenutno ne postoji cijena za većinu koristi ekosustava koje osobito cijenimo, kao što je čist zrak i pitka voda”, kaže Stephen Polasky, profesor ekologije i ekologijske ekonomike na Sveučilištu u Minnesoti. S obzirom na to da većina ekonomskih izračuna ne uključuju prirodu, pojašnjava Polasky, moglo bi doći do uništenja samog ekosustava na kojemu gospodarstvo počiva. “Trenutno šuma vrijedi tek kad se posiječe”, kaže Adam Davis, partner u tvrtki Ecosystem Investment Partners, koja se bavi upravljanjem i očuvanjem prirodnih dobara. “Mjerimo vrijednost metra drva ili tone celuloze koja se prodaje tvornici papira.”

Od 1991. godine Gretchen Daily, profesorica biologije na Sveučilištu Stanford u Kaliforniji, često putuje u jednu kostarikansku šumu radi provođenja možda najopsežnijeg istraživanja o dugoročnim ekološkim promjenama u tropskim predjelima. “Nastojimo vrlo precizno procijeniti kolika je biofizička i novčana vrijednost očuvanja šuma i prašuma”, kaže Daily.

Četrdesetšestogodišnja biologinja svoje je istraživanja proširila na globalne sfere. Naime, bavi se pitanjem zaštite prirode putem mjerenja vrijednosti “prirodnog kapitala”, prirodnih dobara i usluga koje su temelj opstanka ljudske vrste, koji potom upotrebljava za mjerenje u poslovanju i državnoj upravi. Daily se za prirodni kapital počela zanimati tijekom istraživanja u Kostarici, gdje se uključila u inovativnu vladinu inicijativu Payment for Environmental Services. Program je započet tijekom devedesetih godina prošlog stoljeća, a cilj je bio vlasnicima parcela platiti za očuvanje šuma radi smanjenja deforestacije. Kostarikanski je projekt Daily 2006. godine nadahnuo za osnivanje Projekta prirodnog kapitala. Projekt provode Sveučilište Stanford, Sveučilište u Minnesoti i dvije istaknute organizacije za očuvane prirode, Nature Conservancy i World Wildlife Fund. Cilj projekta jest promijeniti tradicionalne metode očuvanja pomoću mjerenja vrijednosti “koristi ekosustava” u poslovanju, zajednici i državnoj upravi. Zasad se korist prirode, poput zaštite od poplava, osjemenjivanja i pohrane ugljena, ne uključuje u tradicionalnu ekonomsku računicu. “Trenutno ne postoji cijena za većinu koristi ekosustava koje osobito cijenimo, kao što je čist zrak i pitka voda”, kaže Stephen Polasky, profesor ekologije i ekologijske ekonomike na Sveučilištu u Minnesoti. S obzirom na to da većina ekonomskih izračuna ne uključuju prirodu, pojašnjava Polasky, moglo bi doći do uništenja samog ekosustava na kojemu gospodarstvo počiva. “Trenutno šuma vrijedi tek kad se posiječe”, kaže Adam Davis, partner u tvrtki Ecosystem Investment Partners, koja se bavi upravljanjem i očuvanjem prirodnih dobara. “Mjerimo vrijednost metra drva ili tone celuloze koja se prodaje tvornici papira.”

Nedostajala je, kaže Davis, protuteža u obliku gospodarske sile koja mjeri vrijednost očuvanja šuma i ekosustava. Daily je shvatila da su u mjerenju vrijednosti prirode potrebni novi alati. “Počeli smo s razvojem softvera InVEST (Integrirana procjena koristi ekosustava i razmjene) kojemu je cilj mapirati i vrednovati prirodna dobra i koristi koji su ključni za ljudsku vrstu”, kaže Daily. Softver uspoređuje različite scenarije u očuvanju prirode. Koja je stvarna cijena isušivanja močvare ili sječe šume mangrova uz obalno područje? InVEST modelira koji su prirodni ustupci i pomaže tvorcima politike u poimanju mogućih posljedica njihovih odluka. Projekt prirodnog kapitala trenutno se provodi u Latinskoj Americi, Africi, Aziji, na području Tihog oceana i u Sjevernoj Americi. U Kini vodstvo projekta surađuje s vladom na ambicioznom programu zaštite prirodnog kapitala. Nakon što je uslijed deforestacije 1998. godine došlo do velikih poplava, Kina je uložila 100 milijardi dolara u preradu obradive zemlje u šume i poljane. Vlada iskorištava uspjeh tih ranijih pothvata u razvoju i testiranju softvera InVEST kako bi pokrenula novu mrežu rezervata koja bi, prema planu, trebala prekriti čak 25 posto površine države. Rezervati će smanjiti mogućnost širenja poplava, pomoći u navodnjavanju, dotoku pitke vode, proizvodnji hidroenergije, jačanju bioraznolikosti i stabilnosti klimatskih uvjeta.

Projekt će softver InVEST uskoro postaviti na platformu Google Eartha. Prije sedam mjeseci Google.org, filantropska grana tvrtke Google, predstavila je alat koji prati i mjeri promjene u okolišu pomoću brojnih satelitskih snimki Zemljine površine. Luis Solórzano programski je direktor inicijative za zaštitu okoliša pri Zakladi Gordona i Betty Moore sa sjedištem u San Franciscu. Radio je na projektu Google Eartha i kaže da taj alat može pratiti trendove i znanstvenicima olakšati predviđanje plodnosti zemlje, erozije i deforestacije. “Taj alat tvorcima politike treba radi donošenja informiranih odluka”, kaže olórzano. Znanstveni rad doktorice Daily dobio je na dodatnoj važnosti nakon objave Milenijske procjene ekosustava 2005. godine, provedene pod pokroviteljstvom Ujedinjenih naroda. Procjenom je otkriveno da su brze promjene koje je uzrokovalo ljudsko djelovanje dovele do “značajne i uglavnom nepopravljive štete” za raznolikost života na Zemlji te da dvije trećine koristi svjetskog ekosustava drastično opadaju. “Nepovratno smo naštetili bioraznolikosti”, kaže Daily. “A to se događa u našem vremenu. Moramo procijeniti vrijednost prirode te štetu koju će uzrokovati njezino propadanje. Dok neki asteroid ne pogodi Zemlju, ljudska će vrsta sama odlučivati o budućnosti sveukupnog života na našem planetu.”

John Moir

Autor: The New York Times
21. kolovoz 2011. u 22:00
Podijeli članak —
Komentirajte prvi

Moglo bi vas Zanimati

New Report

Close