Skeptici su nekada uspoređivali rudarenje u podmorju s potragom za bogatstvom na Mjesecu. Ali više ne. Istraživači su otkrili stjenovita ležišta bogata zlatom, srebrom, bakrom i drugim mineralima posvuda po morskom dnu, pa ih sada države, tvrtke i poduzetnici žurno pokušavaju prisvojiti. Istraživači ruda, motivirani smanjenjem zaliha na tlu i rekordnim cijenama zlata i ostalih metala, užurbano izvlače uzorke i procjenjuju ležišta čija se vrijednost određuje u milijardama dolara.

“Imali smo neke izvanredne rezultate”, kaže Tom Dettweiler za istraživanja svoje tvrtke Odyssey Marine Exploration iz Tampe na Floridi. Ekolozi pozivaju na uzbunu tvrdnjama kako rizici rudarstva na morskom dnu nisu dovoljno dobro istraženi i ispitani. No industrija im odgovara studijama te uvjeravanjem kako će sve biti u redu na tiskovnim konferencijama s pozitivnim prizvukom. Ovo područje otvorili su novi senzori, roboti i slična oprema. Brodovi na lancima spuštaju istraživačku opremu i bušilice. Kina, Japan i Južna Koreja istražuju podmorje Atlantskog, Indijskog i Tihog oceana. A tvrtke u privatnom vlasništvu kao što je Odyssey Marine Exploration pokušavaju prisvojiti nalazišta oko Fidžija, Tonge, Vanuatua, Novog Zelanda, Salomonovih otoka i Papua Nove Gvineje. International Seabed Authority, uspavano tijelo Ujedinjenih naroda, zaduženo za prava na minerale u otvorenom moru, područje za koje njegovi dužnosnici tvrde da prekriva 51 posto Zemljine površine, najednom je pretrpano upitima glede sulfida. Ako cijene metala još porastu, kaže Dettweiler, “ležište vrijedno milijardu dolara moglo bi postati vrijedno stotinu milijardi dolara”.Znanstvenici su prije smatrali kako glavni izvor bogatstva u podmorju počiva u ležištima manjih stijena, a u kojima se nalaze uobičajeni metali poput željeza i nikla. Tijekom 1960ih i 1970ih, poduzetnici su ih pokušali dobaviti, ali zarada nije bila dovoljna da pokrije visoke troškove, istraživanja, izvlačenja i prijevoza. Stvari su se počele mijenjati 1979. godine otkrićem “crnih dimnjaka”, sumpornih humaka i stupova iz kojih je izbijala jako vruća voda. Ti dimnjaci protežu se duž 74.000 kilometara vulkanskih procjepa koji presijecaju morsko dno.

Znanstvenici su otkrili da se dimnjaci formiraju kada se vruća voda uzdigne kroz vulkanske stijene, sudari s ledenom morskom vodom te da pritom izbaci i niz minerala koji se polako oblikuju u jezovite humke i stupove. Danas u rudnicima na tlu nestaje zaliha bakra, koji je nužan za suvremeni život jer se nalazi u svemu, od cijevi do računala. Mnoge komercijalne rude imaju koncentracije od samo pola posto. No istraživači podmorja pronašli su rude čija je čistoća preko 10 posto ili čak više. Prije petnaest godina podmorski rudari prisvojili su prva nalazišta. Nautilus Mineralis tako je prisvojio 5000 četvornih kilometara podmorja Papua Nove Gvineje bogatog vulkanskim rudama poznatima kao masivnim sulfidima zbog njihovog sumpornog sastava. Prošle je godine Nautilus dobio i dvadesetogodišnje pravo na rudarenje bogatog nalazišta u Bismarckovom moru u jugozapadnom Pacifiku. Humci se nalaze na dubini od 1,6 kilometara. Nautilus planira početi s bušenjem već sljedeće godine. Trenutno radi na razvoju robota visokih i do osam metara koji će skupljati minerale i pumpama iz slati do teglenica na površini.Kritičari ovih nastojanja tvrde da bi se podmorsko rudarstvo moglo pokazati opasnim za riblji fond, otočane i cjelokupni ekosustav. Međunarodna organizacija Deep Sea Mining Campaign ukazuje na to da su vulkanske stijene dom stotina vrsta prethodno nepoznatih znanosti. Kada je u svibnju 2010. čelna organizacija za podmorje usvojila pravila o istraživanju ruda u podmorju, kineski zastupnik istoga je dana podnio prijavu svoje zemlje. Prošle godine Kina je tako potpisala ugovor s tim tijelom na ekskluzivna prava na 10.000 četvornih kilometara na tri kilometra dubine u Indijskom oceanu. Tong Ling, najveći kineski uvoznik sirovog bakra i jedan od najvećih svjetskih prerađivača bakra je nedavno potpisao ugovor s Nautilusom obvezavši se na godišnju narudžbu više od milijuna tona pacifičkih sulfidnih ruda.Rusija se ovoj zlatnoj groznici u podmorju priključila 2011., a Francuska i Južna Koreja u svibnju. Nedavno je i Seul sklopio sporazum o istraživanju sulfida u vodama Fidžija.

William J. Broad