Nakon gašenja proizvodnje u Novoj Željezari i pokretanja predstečajnog postupka za gradsku Toplanu, Zenica se suočava s teškom energetskom krizom. Sudbina grijanja za desetke tisuća građana, javne ustanove i gospodarstvo postala je potpuno neizvjesna, piše Klix.
Zenica se nalazi pred jednom od najvećih kriza u svojoj novijoj povijesti. Gašenje proizvodnje u Novoj Željezari i sve ozbiljniji poslovni problemi pokrenuli su lavinu koja prijeti potpunim kolapsom sustava daljinskog grijanja, koji je desetljećima bio oslonjen na energente iz metalurškog procesa.
Početkom svibnja Općinskom sudu u Zenici podnesen je prijedlog za otvaranje predstečajnog postupka za tvrtku „Toplana”, ključnog isporučitelja toplinske energije za cijeli grad. Za 25. lipnja čeka se sudsko ročište na kojem će se odlučivati o uvjetima za stečaj Nove Željezare.
50 milijuna eura uloženo u projekt koji je postao problem
Paradoksalno, u središtu problema nalazi se Nova Toplana Zenica, projekt svečano otvoren 2022. godine i predstavljen kao dugoročno rješenje za stabilno i ekološki prihvatljivo grijanje. U ovaj projekt uloženo je više od 50 milijuna eura. Cijeli sustav projektiran je tako da primarno koristi koksni i visokopećni plin — nusproizvode iz metalurških procesa obližnje Željezare. Ta industrijska simbioza danas se pretvorila u Ahilovu petu Zenice.
Alternativa postoji, ali je financijski neodrživa. Potpuni prelazak kompletnog sustava na zemni plin višestruko bi povećao troškove grijanja. Iz Toplane su upozorili da bi samo jedna grijna sezona na plin mogla koštati dodatnih 17,9 milijuna eura, što bi značilo da bi računi za grijanje mogli biti nekoliko puta veći od sadašnjih.
„Ako stečaj bude odobren, svi ugovori postaju ništavni”
Financijski direktor Toplane Zenica Mustafa Mehić upozorio je na pravne posljedice koje prijete. „Ako sud odobri proglašenje stečaja, što je izvjesno, svi ugovori postaju ništavni, a samim tim i ugovor o grijanju grada. Time Nova Željezara, odnosno Toplana Zenica, više nije u obvezi isporučivati grijanje po ovim uvjetima”, izjavio je Mehić.
Tada je istaknuto da grad ima najviše dvije godine da pronađe novo dugoročno rješenje — a čini se da je taj rok sada dramatično skraćen.
1.200 radnika, 500 tvrtki, željeznice – domino efekt gašenja Željezare
Gašenje Nove Željezare nije samo energetski, već i ogroman ekonomski i socijalni udarac. Pogon izravno zapošljava između 1.200 i 2.000 radnika, no domino-efekt osjetit će se diljem države. Procjenjuje se da je poslovanje Željezare povezano s otprilike 500 drugih tvrtki. Velik udarac pretrpjet će i nacionalne željezničke kompanije Federacije BiH i Republike Srpske.
Vlada Federacije BiH i državna tvrtka Energoinvest navodno su uključeni u pokušaje spašavanja pogona, razmatrajući i mogućnost potpunog preuzimanja privatnog udjela.
Kao odgovor na eskalaciju krize, gradska uprava formirala je stručnu radnu skupinu od petnaest članova sa zadatkom da izradi sveobuhvatnu studiju o budućnosti sustava daljinskog grijanja. Za kompletnu rekonstrukciju dotrajale distributivne mreže potrebno je između 35 i 40 milijuna eura.
Građani Zenice i dalje čekaju, bez jasnog odgovora na pitanje hoće li radijatori ove zime biti topli i po kojoj cijeni.
Važna obavijest:
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Poslovni.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Poslovni.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.Uključite se u raspravu